Početkom 2026. objavljene su Dietary Guidelines for Americans 2025–2030, dokument koji svakih pet godina definira prehrambene preporuke za više od 330 milijuna stanovnika SAD-a i znatno utječe na globalne trendove. Iako grafički djeluju radikalno novo, ključne poruke mogu se sažeti u nekoliko točaka:
• Više proteina – 1,2–1,6 g po kilogramu tjelesne mase dnevno, s naglaskom na jaja, ribu i perad, dok je crveno meso dopušteno umjereno i pod uvjetom da nije industrijski prerađeno.
• Kraj „low-fat” dogme – preporučuju se punomasni mliječni proizvodi bez dodanog šećera.
• Rehabilitacija masti – maslac i loj vraćaju se u kuhinju, uz zadržani limit zasićenih masti.
• Šećer pod strogom kontrolom – najviše 10 g dodanog šećera po obroku; umjetni zaslađivači ne smatraju se zdravom alternativom.
• Ultraprerađena hrana – aktivno se obeshrabruje konzumacija proizvoda s dugim popisom aditiva i emulgatora.
• Alkohol – „pijte manje”, bez definiranja „sigurne” količine.
Maslinovo ulje ostaje preporučena baza u pripremi hrane. Zahvaljujući minimalnoj obradi, obilju mononezasićenih masnih kiselina i antioksidansa svrstava se iznad rafiniranih biljnih ulja, a stabilno je i pri umjerenim temperaturama kuhanja.
Nutricionistica Olja Martinić: „Nije riječ o revoluciji, nego o političkom zaokretu”
Splitska nutricionistica Olja Martinić smatra da dokument uglavnom potvrđuje principe poznate desetljećima. Ono što ipak izdvaja kao novu težinu jest širi raspon preporučenog unosa proteina – do 1,6 g/kg:
„Proteini su godinama bili na 1,2 g, a sada se pomiču prema 1,4 pa i više. Razlog je sve veći udio ugljikohidrata u jelovnicima i gubitak mišićne mase kod starijih”, objašnjava.
Prema njezinu mišljenju, smjernice su problematične jer gotovo zanemaruju okolišni aspekt: „Ako tražite veći unos animalnih proteina, morate objasniti kako proizvesti toliko hrane, a da ne povećate emisije CO₂.”
Martinić naglašava da je visoki unos proteina namijenjen isključivo zdravoj populaciji: osobe s bubrežnim bolestima, hipertenzijom ili metaboličkim poremećajima trebaju individualnu prilagodbu.
Maslinovo ulje i dalje neprikosnoveno
Nutricionistica podsjeća da maslinovo ulje „ima indeks probavljivosti usporediv s majčinim mlijekom” te sadrži oleuropein s antimikrobnim djelovanjem. Ipak, upozorava na njegovu energetsku vrijednost: „Ulje treba obložiti namirnicu, a ne da hrana pliva u njemu.”
Kontinuitet iza novog pakiranja
Iako javnost percipira promjenu paradigme – ponovni ulazak maslaca i loja u „dozvoljeni” dio piramide te kraj straha od punomasnog mlijeka – Martinić drži da su to više komunikacijski naglasci nego znanstveni potresi. Slične poruke o cjelovitim namirnicama i ograničavanju šećera godinama zagovaraju Svjetska zdravstvena organizacija i druge međunarodne institucije.
Ukratko, nove američke smjernice skreću pozornost na proteine i vraćaju prirodne masti na stol, ali temeljna pravila ostaju nepromijenjena: jesti stvarnu hranu, izbjegavati industrijske preradbe i paziti na umjerenost – čak i kad je riječ o maslinovom ulju.