Hrvatski ministar obrane Ivan Anušić u ponedjeljak je na zagrebačkoj konferenciji „Nova era europske sigurnosti: strategija, zajednička ulaganja i industrija” ocijenio da se Hrvatska suočava s „zabrinjavajućom” retorikom susjeda izvan Europske unije i NATO-a, pri čemu je posebno izdvojio Srbiju.
„Permanentna retorika iz tih zemalja je zabrinjavajuća. Prema informacijama koje mi imamo, u ovom trenutku Srbija raspolaže s ozbiljnim ofenzivnim sustavima koji su izuzetno kompleksni, skupi i koje nabavljaju već punih četiri, pet ili šest godina”, rekao je Anušić u hotelu Westin.
Naglasio je kako službeni Beograd nastavlja kupovati naoružanje „koje može biti izuzetno opasno kada bi se upotrijebilo”, a podsjetio je i da Srbija planira ponovno uvesti obvezni vojni rok. Pritom je istaknuo da su „drastično i dramatično” ojačani kapaciteti srpskog ratnog zrakoplovstva i protuzračne obrane.
Ministar je priznao da ne želi spekulirati o motivima tog naoružavanja, ali je upozorio da Europa, osobito države na istočnom rubu EU-a i NATO-a, mora hitno prilagoditi obrambenu politiku: „Moramo pripremati kako bismo zaštitili svoje granice, životni prostor i narod.”
Po njemu, baltičke zemlje, Finska, Rumunjska i Hrvatska trebale bi imati poseban tretman u financiranju naoružanja i opreme jer bi mogle biti prve na udaru. „Jako kaskamo i teško dolazimo do zaključaka. Zakasnili smo, to je definitivno”, ustvrdio je.
Anušić je dodao da se Europa zasad "uspjela zaštititi" zahvaljujući „hrabrosti i sposobnosti Ukrajini da se odupre invaziji”, a ne vlastitoj odlučnosti. Rat u Ukrajini, kazao je, mora poslužiti kao konačan poticaj za ozbiljnu promjenu europske sigurnosne paradigme.
Zaključio je da bi pravodobna reakcija 2014., u vrijeme ruske aneksije Krima, „spriječila barem dio današnjih glavobolja”, naglašavajući da se sigurnosna pitanja više ne smiju odgađati.
