Njemačko-ruska trgovinska os gotovo se urušila: Rusija je u prvoj polovici 2025. pala na 48. mjesto ljestvice najvažnijih partnera Njemačke, iza Hrvatske i Srbije, navodi Deutsche Welle.
• Uvoz iz Rusije: manje od 670 milijuna eura (najviše umjetna gnojiva i metali). • Izvoz u Rusiju: oko 3,5 milijardi eura (lijekovi, medicinska oprema i humanitarna roba izuzeta iz sankcija).
DW napominje da postoje naznake zaobilaženja sankcija preko trećih zemalja, no pouzdanih podataka zasad nema. Berlin se stoga intenzivno okreće srednjoj i istočnoj Europi:
• Poljska je već peti njemački partner. • Hrvatska je skočila na 11. mjesto, a • Srbija na deveto mjesto u regiji Istočne Europe.
Hrvatska: rast uz upozorenja
Trgovinska razmjena Njemačke i Hrvatske porasla je 8,2 % u prvoj polovici godine. Unatoč tome, analitičar GTAI-a Fabian Möpert ocjenjuje da bi uspon mogao biti kratkotrajan:
„Cijene usluga i hrane najbrže rastu, a ljetna sezona donijet će novi val poskupljenja”.
• Inflacija u svibnju: 3,5 %; harmonizirani indeks potrošačkih cijena (HIPC): 4,3 %, iznad prosjeka eurozone. • Trgovinski deficit Hrvatske prema Njemačkoj ostaje visok: izvoz 220 milijuna eura naspram 485 milijuna eura uvoza. • Potražnja za njemačkim strojevima i vozilima slabi, dok je rast izvoza pogonila farmaceutska industrija, bez naznaka daljnjeg ubrzanja. • Möpert upozorava i na „gubitak konkurentnosti hrvatskog turizma” zbog rasta cijena i pada broja gostiju.
Srbija: veći obujam, manji zamah
S razmjenom od 890 milijuna eura Srbija je deveti njemački partner u regiji. No rast usporava – DW to povezuje s političkom nestabilnošću i čestim prosvjedima.
Premda predsjednik Aleksandar Vučić najavljuje velike investicijske projekte, strana ulaganja pala su 77 % u odnosu na prošlu godinu. Ipak, 90 % njemačkih tvrtki izjavljuje da bi ponovno odabralo Srbiju za ulaganje.
Širi pomak srednje Europe
Pad trgovine s Rusijom pogurao je cijelu srednju i istočnu Europu na radar njemačkih tvrtki. Dok se Berlin prilagođava novim geopolitičkim i sankcijskim realnostima, Hrvatska i Srbija profitiraju – barem zasad – od preusmjerenog njemačkog kapitala i potražnje.
