Hrvatska i nakon gotovo četiri godine od usvajanja zakona o energetskim zajednicama ostaje gotovo netaknuta karta kada je riječ o građanskom sudjelovanju u proizvodnji obnovljive energije.
Goran Čačić iz Zelene energetske zadruge upozorava da zemlja „ozbiljno kaska u korištenju energije sunca”, a još je lošija u poticanju osnivanja i rada energetskih zajednica – modela koji građanima, malim poduzetnicima i javnom sektoru omogućuje da zajedno proizvode vlastitu struju.
Ključni problemi:
- Složenost postupka: za osnivanje energetske zajednice građana potrebno je ispuniti 18 dokumenata u 18 koraka.
- Visoki troškovi i dugotrajna administracija čine proces „vrlo kompleksnim i skupim”.
- Poslovni model zasad je neisplativ, što dodatno destimulira zainteresirane.
- Za zajednice obnovljive energije postupak registracije uopće nije definiran.
Rezultat je da su u Hrvatskoj dosad službeno registrirane samo tri energetske zajednice građana, a posljednja je upisana prije više od godinu dana. Ni jedna zajednica obnovljive energije još ne postoji.
Energetske zajednice, zamišljene kao otvorene i uključive strukture neovisne o velikim korporacijama, u ostatku Europske unije bilježe stotine primjera uspješnih projekata. U Hrvatskoj, međutim, administrativne prepreke i neisplativost zasad drže javnost podalje od sunčane tranzicije.