U sustavu od ukupno 191 tisuće takozvanih povlaštenih mirovina najveću skupinu čine hrvatski branitelji. Prema posljednjim podacima, 72 313 branitelja prima mirovinu ostvarenu po Zakonu o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji (ZOHBDR), a prosječan iznos iznosi 1 321,90 eura za prosječni radni staž od 18 godina.
No iza suhoparnih brojki krije se očit paradoks: veterani koji su nakon rata ostali na tržištu rada i odradili puni radni vijek danas nerijetko primaju upola manju mirovinu od suboraca koji su se odmah umirovili. Analitičari su godinama upozoravali da bi dulji ostanak u sustavu rada trebao donijeti veću sigurnost i pristojniju starosnu mirovinu, no podaci pokazuju suprotno – barem kada je riječ o braniteljskim primanjima.
Dok povlaštena braniteljska mirovina prelazi 1 300 eura, prosječna starosna mirovina u općem sustavu, koju najčešće primaju oni koji su radili cijeli radni vijek, znatno je niža. Tako se otvara pitanje tko je na kraju „izvukao deblji kraj”: branitelji koji su nastavili raditi i uplaćivati doprinose ili oni koji su iskoristili zakonsku mogućnost i odmah otišli u mirovinu nakon rata.
Jasno je i da se financijski teret različitih mirovinskih formula prelijeva na državni proračun. Kako se rupe u generacijskom modelu sve teže pokrivaju, rasprava o pravednosti i održivosti braniteljskih i ostalih povlaštenih mirovina ponovno dobiva na snazi.