Njemačka je najavila ambiciozan plan pretvaranja Bundeswehra u najjaču konvencionalnu vojsku Europske unije, no suočava se s nizom prepreka – od manjka ljudstva i zastarjele opreme do zapuštenih kasarni.
Kancelar Friedrich Merz sredinom prošlog mjeseca poručio je Bundestagu da će „Savezna vlada osigurati sva financijska sredstva koja su Bundeswehru potrebna da postane najjača konvencionalna vojska u Europi”. Njegov ministar vanjskih poslova Johann Wadephul zatim je, na sastanku šefova diplomacija NATO-a u Antaliji, potvrdio kako je Berlin prihvatio zahtjev američkog predsjednika Donalda Trumpa da na obranu izdvaja 5 % BDP-a – 3,5 % za klasične vojne svrhe i još 1,5 % za obrambenu infrastrukturu.
Istodobno je u Litvi raspoređena nova 45. tenkovska brigada – prvo stalno razmještanje njemačkih snaga izvan državnih granica od Drugog svjetskog rata. Brigada će do 2027. brojati 4 800 vojnika i 200 civila, a okosnicu će činiti 105 tenkova Leopard 2A8, borbena vozila pješaštva Puma te samohodni topnički sustavi PzH 2000. Vrijednost ugovora za 108 tenkova iznosi 2,93 milijarde eura, a isporuke se očekuju između 2027. i 2030. Privremeno rješenje bit će stariji modeli Leopard 2A6. Položaj baze – svega 150 km od Minska i 800 km od Moskve – dodatno naglašava poruku odvraćanja usmjerenu prema Rusiji.
Unatoč zvučnim najavama, Bundeswehr trenutačno ima oko 182 000 pripadnika, što je daleko od cilja od 260 000. Ministar obrane Boris Pistorius upozorio je početkom lipnja da „hitno treba pronaći 60 000 vojnika” kako bi Njemačka ispunila nove NATO-ove ciljeve. Gotovo trećina novih regruta odustane tijekom obuke, a prosječna dob vojnika popela se na 34 godine. Ponovno uvođenje obveznog vojnog roka, ukinutog 2011., sve se češće spominje, ali vlada zasad računa na dobrovoljnu službu modeliranu po švedskom sustavu „potpune obrane”.
Problemi se gomilaju i na logističkoj strani. Ulaganja u vojne baze porasla su s 1,25 na 1,6 milijardi eura, no zaostatak u održavanju procjenjuje se na čak 67 milijardi. Godišnje izvješće o stanju oružanih snaga bilježi zastarjelu opremu, nedostatak streljiva, premalo borbenih dronova te potrebu za novim brodovima i moderniziranim oklopnim vozilima.
Vrhovni zapovjednik Bundeswehra, general Carsten Breuer, smatra da Njemačkoj „što je prije moguće” treba još 100 000 vojnika, a dugoročno čak 460 000 aktivnih, pričuvnih i bivših pripadnika spremnih za mobilizaciju. Stručnjaci upozoravaju da bi Rusija do 2029. mogla obnoviti konvencionalne kapacitete i time povećati prijetnju NATO-u – rok koji Berlinu ostavlja samo nekoliko godina za sanaciju infrastrukture i popunu redova.
„Naš je cilj Njemačka i Europa toliko jake da oružje nikada nećemo morati upotrijebiti”, istaknuo je kancelar Merz, ponovivši da će Berlin i dalje „bezuvjetno” podupirati Kijev. No, da bi ta poruka imala težinu, Bundeswehr mora prije svega riješiti vlastite unutarnje slabosti.
