Rat između Irana i koalicije arapskih zemalja, koji je kulminirao iranskom blokadom Hormuškog tjesnaca, već je pokosio oko 13 % globalne ponude nafte i plina. Posljedice će se, upozorava izvršna direktorica MMF-a Kristalina Georgieva, preliti daleko izvan regije.
„Nalazimo se u svijetu povišene neizvjesnosti … svi putevi sada vode prema višim cijenama i sporijem rastu”, poručila je u razgovoru za Reuters uoči proljetnih sastanaka MMF-a i Svjetske banke koji idućeg tjedna okupljaju ministre financija i središnje bankare u Washingtonu.
Ključne točke Georgievinog upozorenja:
• Blokada strateškog tjesnaca zaustavila je transport petine svjetske energije, a šok se širi i na opskrbu helijem, gnojivima te nizom povezanih sirovina.
• I optimističan scenarij – brzi prekid neprijateljstava – prisilit će Fond na „relativno malo” sniženje prognoze globalnog rasta i korekciju inflacije naviše.
• Oduži li se sukob, rezovi će biti znatno veći, osobito za države koje ovise o uvozu energenata; njih je u MMF-ovu članstvu čak 85 %.
• Najugroženije su siromašnije zemlje bez fiskalnog prostora za subvencioniranje poskupljenja, što povećava opasnost od društvenih nemira.
Fond je još prije početka rata predviđao blago ubrzanje rasta – 3,3 % u 2026. i 3,2 % u 2027. – no novi skup projekcija, najavljen za 14. travnja, gotovo sigurno će ići prema dolje. Istodobno, inflacija će dobiti dodatni poticaj, dok će „stroži financijski uvjeti” otežati zaduživanje i javnom i privatnom sektoru.
Georgieva otkriva da su se neke vlade već obratile MMF-u za pomoć, premda ih zasad ne imenuje. Spominje mogućnost proširenja postojećih kreditnih linija kako bi se ublažio energetski šok: „Čak i ako bi rat prestao danas, i dalje bi postojao negativan učinak na ostatak svijeta.”
Kako se zauzdati novi val inflacije i istodobno zaštititi najranjivije? To će, kaže čelnica MMF-a, biti središnje pitanje proljetnih sastanaka u Washingtonu – foruma na kojem će se tražiti rješenja za krizu koju nitko ne može ignorirati.