Ako radite u Luksemburgu, svakog sata na račun vam u prosjeku sjedne gotovo 50 eura neto – točnije 49,7 eura – najviše u cijeloj Europskoj uniji, pokazuju svježi statistički podaci Eurostata.
Iza kneževine poredala se skupina nordijskih ekonomija: Island s 47,0 eura, Norveška s 45,8 te Danska s 44,7 eura neto po satu. Na suprotnom kraju ljestvice su Bugarska (10,5 eura), Rumunjska i Latvija (po 12,9 eura).
Hrvatski radnik u prosjeku zaradi 16,2 eura za sat rada, što zemlju smješta u niži, ali ne i najniži europski domet. No, rast je impresivan: od 2021. do 2025. hrvatske su neto plaće skočile za više od 50 %, a sličan uzlet bilježe i Litva te Mađarska.
Istočna Europa prednjači u dinamici rasta. Bugarska je u istom razdoblju digla prosjek neto plaća za čak 69,4 %, Poljska za 66 %, a Rumunjska za 61,3 %.
Trošak rada pod povećalom
Za poslodavce s najmanje deset zaposlenih prosječni ukupni trošak rada u EU iznosi oko 35 eura po satu, a otprilike četvrtina tog iznosa otpada na stavke iznad same plaće – prije svega doprinose. Najdeblji teret dodatnih troškova nose tvrtke u Francuskoj i Švedskoj (po 32 %) te Slovačkoj (29 %). U Rumunjskoj, Litvi i Malti taj je udio gotovo simboličan, dok Hrvatska s 11,9 % troškova izvan plaće čvrsto drži sredinu tablice.
Kada se sve zbroji – plaća plus doprinosi – na vrhu je ponovno Luksemburg s 57 eura po satu, a na dnu Bugarska sa samo 12 eura. U Mađarskoj je brojka nešto viša od 15 eura.
U odnosu na 2024. ukupni troškovi rada po satu u EU porasli su za 4,1 %, a u eurozoni za 3,8 %. Najveći skok zabilježila je Bugarska (+13,1 %), slijede Hrvatska (+11,6 %) i Slovenija (+9,3 %). Malta je jedina zemlja koja je evidentirala lagani pad od 0,5 %.
Podaci potvrđuju da se jaz u plaćama među državama i dalje vidi, ali i da se istok kontinenta – bržim rastom izdvajanja za rad – postepeno približava zapadnoeuropskim standardima.