Ekonomist i konzultant Damir Novotny smatra da trenutačni američko-izraelski sukob s Iranom u Perzijskom zaljevu ponajprije pogađa energetsko tržište, no ne nosi prijetnju trajnoj destabilizaciji globalnoga gospodarstva.
„Rat u Perzijskom zaljevu će sigurno utjecati na rast inflacije, ali nema potencijal za dugoročne učinke”, poručuje Novotny u razgovoru za naš portal.
Prema njegovim riječima, prekid opskrbe naftom i plinom već je podigao cijene goriva, što se izravno prelijeva u potrošačke košarice diljem svijeta. Ipak, ključna razlika u odnosu na šokove iz 1970-ih i ranih 1980-ih jest veličina današnjih zaliha: „Rezerve nafte su mnogo veće nego što se vjerovalo u 1980-ima”, ističe.
Novotny podsjeća da su tadašnja poskupljenja energenata izazvala recesiju u brojnim zapadnim zemljama. Danas, kaže, međunarodna tržišta imaju više alternativnih dobavnih pravaca, a bankarski sustavi naučili su upravljati takvim udarima. Kratkoročno, rast inflacije mogao bi natjerati središnje banke da zadrže povišene kamatne stope, ali on ne očekuje „spiralu dugoročnih poskupljenja”.
• Energetski sektor već bilježi skuplje sirovine i transport. • Gospodarstvenici strahuju od dodatnih troškova, ali zasad ne usporavaju proizvodnju. • Financijska tržišta reagiraju volatilno, no bez paničnih rasprodaja.
„Ako sukob potraje, vidjet ćemo preslagivanje dobavnih lanaca, no tržište će se relativno brzo prilagoditi”, zaključuje analitičar. Time sugerira da bi najveći teret ipak ostao na kućnim budžetima i kratkoročnim troškovima gospodarstvenika, dok dugoročna slika ostaje stabilna zahvaljujući povijesno visokim globalnim zalihama sirove nafte.