Najnerazvijeniji dijelovi Hrvatske – prostori istočno od Zagreba i slavonske županije – polako skraćuju zaostatak za najbogatijim područjima zemlje, pokazuje novo istraživanje zagrebačkoga Ekonomskog instituta o regionalnim razlikama.
Prema studiji, Virovitičko-podravska županija ostaje među onima koje najsporije hvataju korak s europskim standardima, no trend je pozitivan zahvaljujući sve većem korištenju sredstava Europske unije i ciljanim institucionalnim ulaganjima. Slabije razvijene županije bilježe stabilan rast, dok se u nekim od donedavno najdinamičnijih regija vidi usporavanje.
Tako Istarska i Primorsko-goranska županija, iako i dalje iznad nacionalnoga prosjeka, bilježe „određenu stagnaciju u razvoju”, osobito u odnosu na Grad Zagreb, koji, kako navodi istraživanje, „buja u svakom pogledu”. Drugim riječima, ostatak zemlje ih sustiže.
Državni zavod za statistiku podsjeća da je hrvatski BDP u 2023. godini iznosio 79,2 milijarde eura, što predstavlja nominalni rast od 17,2 posto te realni rast od 3,8 posto u odnosu na prethodnu godinu. Unatoč ukupnom napretku, čak je 18 županija ostvarilo rezultate ispod državnog prosjeka, što dodatno naglašava važnost ciljane potpore manje razvijenim područjima.
Analitičari Ekonomskog instituta zaključuju da će nastavak ubrzanog ulaganja iz EU fondova, uz učinkovitu lokalnu administraciju, biti ključan za održavanje pozitivnog trenda i ravnomjerniji regionalni razvoj Hrvatske.