Rast stambenih kredita uoči 1. srpnja dosegnuo je 65 % jer su građani požurili zaključiti financiranje prije nego što banke uvedu strože uvjete. U poslovnicama vlada gužva, a procjenitelji i kreditni odjeli rade pod pritiskom.
Lana Mihaljinec Knežević iz Udruženja poslovanja nekretninama pri HGK opisuje situaciju: „Banke su imale akcije vezane uz kreditiranje, zbog čega su se svi koji su planirali kupnju požurili. Sada, međutim, primjećujemo određenu dozu opreza kod kupaca, ponajprije zato što banke još nisu objavile kolike će biti nove kamatne stope.”
Zbog naglog skoka zahtjeva rokovi za realizaciju kupoprodaje su se produžili, a u nekim slučajevima morali su se aneksirati predugovori. „Procjenitelji su trenutno izrazito opterećeni, a sam proces odobrenja kredita traje duže”, dodaje Mihaljinec Knežević.
Najtraženiji ostaju dvosobni i trosobni stanovi. Prosječno plaćeni kupci pokušavaju dobiti što više kvadrata za najmanji iznos, no visoke cijene sve češće rezultiraju manjim površinama.
Prema podacima HNB-a, samo tri od deset stambenih nekretnina kupuju se putem kredita. Kontinentalna Hrvatska prednjači po udjelu kupnji na kredit, dok je u Istarskoj županiji taj udio manji od 15 %. Upravo ta segmentiranost, smatra sugovornica, ublažit će učinak novih bankarskih pravila na obali, gdje značajan dio nekretnina kupuju strani državljani ili investitori u turistički najam.
Unatoč neizvjesnosti, ne očekuje se nagli rast kamata. „Ne vjerujem u drastičan rast kamata, osobito jer vidimo kako središnje banke i dalje snižavaju referentne kamatne stope”, naglašava Mihaljinec Knežević.
Pooštravanje kreditnih kriterija ipak će najviše pogoditi mlađe kupce koji tek ulaze na tržište rada. „Najteže je doći do kredita onima koji prvi puta ulaze na tržište rada. Bilo kakve promjene uvjeta dodatno otežavaju mogućnost dobivanja kredita, a time i rješavanja stambenog pitanja”, zaključuje.