Ukrajina se, prema ocjenama iz teksta, našla u najdubljoj krizi od početka ruske agresije. Sugovornici upozoravaju da je sadašnja situacija ozbiljnija nego u prvim danima napada, jer se fronta proširila i iscrpljuje vojsku, gospodarstvo i moral stanovništva.
Osim izravne borbe protiv ruskih snaga, vlast u Kijevu mora gasiti i domaće požare: korupcija podjednako nagriza povjerenje u institucije i usporava ratne napore. Suočen s dvostrukim izazovom, predsjednik Volodimir Zelenski, čija je pojava na početku rata izazvala golem val empatije u inozemstvu i euforije u zemlji, sada trpi sve žešće kritike da obećane reforme ne idu zadanim tempom.
U takvoj atmosferi jačaju populističke poruke. Hrvatski jezični portal populizam objašnjava kao „ideologiju i društveni pokret koji povlađuje predrasudama, strastima i duhovnim dometima širih društvenih slojeva”, dok engleski rječnici govore o „političkom pristupu koji nastoji privući obične ljude koji osjećaju da etablirane elitne skupine zanemaruju njihove probleme”. Hrvatska enciklopedija dodaje da su „narod” i njegova volja temelj legitimiteta takvih pokreta.
Politički analitičari stoga upozoravaju da bi se, uz ratni pritisak i gospodarsko iscrpljivanje, mogla otvoriti i treća fronta: borba za „duše birača” kroz populističke kampanje koje obećavaju brza rješenja, a nerijetko služe kao dimna zavjesa za izostanak stvarnih reformi.
Fantazija o brzom raspletu, zaključuju autori, raspršila se gotovo preko noći. Ukrajina danas, više nego ikad, mora usporedno voditi dva rata – onaj na bojišnici i onaj unutar vlastitog sustava – ako želi sačuvati teritorij, gospodarstvo i povjerenje građana.
