Europska komisija predstavila je ambiciozni plan kojim želi do 2030. ukloniti birokratske i infrastrukturne prepreke za kretanje postrojbi i teške opreme po Uniji – što je, prema procjenama sigurnosnih službi, ključno ako bi Rusija u sljedećih pet godina napala neku od članica.
Predloženi sustav nazvan „vojni Schengen” trebao bi omogućiti da kolone tenkova, oklopnih transportera i logističkih vozila prelaze državne granice jednako brzo kao i civilni promet. U hitnim situacijama vojnim bi se konvojima dalo prvenstvo na cestama i željeznicama, a udovoljavali bi im skraćeni carinski postupci te izuzeća od uobičajenih pravila o radnom vremenu vozača.
„If a bridge cannot carry a 60-tonne tank, we have a problem. If a runway is too short for a cargo plane, we cannot resupply our crews”, upozorila je šefica europske diplomacije Kaja Kallas, nazvavši sadašnje obvezno 45-dnevno najavljivanje prelaska granice „not good enough”. Naglasila je kako je mobilnost vojske „a critical insurance policy for European security”.
Ključni elementi plana • Popis 500 mostova, tunela, cesta, luka i zračnih luka koje treba ojačati ili prilagoditi za teški vojni promet, procijenjen na oko 100 mlrd. eura. • Deseterostruko povećanje proračuna za vojnu mobilnost – na 17,6 mlrd. eura u višegodišnjem financijskom okviru 2028.-2034. • Cilj da se granična procedura za vojne konvoje skrati na tri dana, umjesto sadašnjih tjedana ili čak mjeseci u nekim državama. • Mogućnost državama da, uz nacionalna sredstva, koriste postojeće fondove EU-a za prometnu infrastrukturu te najavljeni program obrambenih zajmova težak 150 mlrd. eura.
Pooštrene sigurnosne procjene potaknule su i NATO i EU da podignu obrambenu potrošnju: članice su ljetos pristale ulagati 5 % BDP-a u obranu, od čega 1,5 % ide upravo na zaštitu kritične infrastrukture i jačanje pripravnosti.
No ukupni sedmogodišnji proračun EU-a od oko 2 bilijuna eura nailazi na otpore dijela država koje žele rezati izdatke – što može zakomplicirati i financiranje „vojnog Schengena”. Ipak, Bruxelles ističe da će svako ubrzanje kretanja snaga pojačati vjerodostojnost europskog odvraćanja i rasteretiti transatlantskog saveznika.
„Nadamo se da puni kapacitet nikad nećemo morati upotrijebiti,” poručila je Kallas, „ali njegova spremnost čini našu obranu uvjerljivijom.”
