Mjesečno istraživanje Crobarometar koje za Dnevnik Nove TV provodi Ipsos pokazuje da se politički odnosi u srpnju malo mijenjaju, ali da ekonomske teme sve snažnije određuju raspoloženje građana.
HDZ jača, SDP u padu
• HDZ ostaje najjača stranka s podrškom 28,5 % ispitanih i bilježi blagi rast u odnosu na lipanj. • SDP drži drugo mjesto s 22 %, što je lagani pad. • Slijede Možemo (10,9 %) i Most (5,9 %), jedini među manjim strankama koji bi sada prešli izborni prag. • Domovinski pokret i Hrvatski suverenisti dijele peto mjesto s 2,4 %, dok DOMiNO ima 2,2 %, a HSU 2 %. • Neodlučnih je 13,2 %.
Država u pogrešnom smjeru, Vlada bez većine podrške
Čak 70 % građana smatra da Hrvatska ide u pogrešnom smjeru; 22 % ocjenjuje smjer dobrim, a 8 % ne zna. Rad Vlade ne odobrava 65 % ispitanih, dok ga 27 % podržava. Predsjednik Zoran Milanović uživa podijeljeno povjerenje: 48 % odobrava njegove poteze, a 46 % ih odbacuje.
Koalicija se, unatoč kritikama, percipira čvrstom – 83 % smatra da će izdržati mandat, samo 10 % vjeruje suprotno.
Tko ostavlja najbolji dojam
• Najpozitivniji političar i dalje je Zoran Milanović (56 % pozitivnih dojmova). • Slijede Tomislav Tomašević (39 %) i Marija Selak Raspudić (38 %). • Premijer Andrej Plenković pozitivno ocjenjuje 35 % ispitanih, a Božo Petrov 34 %.
S druge strane, najviše negativnih dojmova izaziva Milorad Pupovac (76 %). Za petama su mu Ivan Penava (62 %) i Hrvoje Zekanović (59 %), dok Plenković i Gordan Jandroković dijele četvrto mjesto s 58 % negativnih ocjena.
Inflacija na vrhu ljestvice problema
Najveći teret za kućne budžete ostaju visoke cijene i inflacija. Odmah iza su niske plaće i životni standard, opća ekonomska situacija te niske mirovine i socijalni status umirovljenika. Korupcija i kriminal i dalje su među pet glavnih briga građana.
Institucije dobile prolaz, ali s lošim ocjenama
Na skali od jedan do pet najbolje je prošao Ured predsjednika s prosječnom ocjenom 2,89. Vlada je dobila 2,37, a Sabor 2,09, što potvrđuje rašireno nezadovoljstvo radom ključnih državnih tijela.
Metodologija
Istraživanje je provedeno CAPI metodom od 1. do 20. srpnja na reprezentativnom uzorku od 986 punoljetnih građana. Maksimalna pogreška iznosi ±3,3 postotna boda, odnosno ±3,6 bodova kada je riječ o rejtingu stranaka.
