Troškovi života, sigurnosni rizici i sve dublji jaz između očekivanja i prakse javnih institucija i poslovnog sektora najveće su brige hrvatskih građana, pokazuje šesto izdanje istraživanja „Nulti kvadrant” Val grupe.
Glavni nalazi
• Više od 90 % ispitanika strahuje od inflacije, a 78,4 % od pada kupovne moći; trećina troši manje nego lani, a čak tri četvrtine brine opći pad životnog standarda.
• Sigurnost izlazi u prvi plan: 72,9 % građana strahuje od ratnog sukoba u koji bi se Hrvatska mogla izravno uvući. Podrška obnovljenom obveznom vojnom roku popela se na 71 %, iako bi se polovica protavila sudjelovanju Hrvatske u NATO intervenciji.
• Mentalno zdravlje muči 73,5 % ljudi, a vršnjačko nasilje 85,5 %. Osobni osjećaj nesigurnosti zbog sve češćeg nasilja dijeli 64,5 % ispitanih.
• Šest od deset građana zabrinuto je zbog sveobuhvatnijeg državnog nadzora, dok ih 79,6 % odbija zamjenu osobnih sloboda za strožu kontrolu digitalne komunikacije ili financijskih transakcija.
• Tema stranih radnika i migranata produbljuje podjele: tek 20 % podržava njihov dolazak, 48 % ih vidi kao prijetnju kulturi, a više od 60 % smeta im sve veći broj stranaca u susjedstvu.
Kriza povjerenja u institucije i kompanije
• Rad državnih institucija zadovoljava samo 14,7 % građana, a vjeruje im 14 %. Medijima vjeruje tek 13 %, dok je najviše povjerenja zadržala mreža ljekarni (51,2 %).
• Tek svaki osmi građanin misli da državne institucije ili osiguravatelji djeluju za opće dobro, a svaki sedmi da to čine mediji. Nevladinim organizacijama vjeruje 17,7 % ispitanika.
• Odgovorno poslovanje tvrtki smatra važnim golema većina, no samo 7,5 % vjeruje da ga kompanije doista provode. Transparentnost cijena i informacija prepoznaje 13,5 %, a da tvrtke poskupljuju tek kada moraju vjeruje 10 % ljudi.
• Iako gotovo 80 % ispitanika naglašava važnost kupnje domaćih proizvoda, samo 11,5 % smatra da trgovački lanci daju prednost hrvatskoj robi.
Prioriteti javne potrošnje i svakodnevna percepcija
• Najvažnije stavke za državni proračun ostaju zdravstvo (90 %), obrazovanje (70,7 %) i mirovinski sustav (55,4 %). Obrana je, unatoč skepsi prema ratu, najbolje ocijenjen sektor s prosječnom ocjenom 2,8.
• Vlada bi, po mišljenju građana, trebala u prvi plan staviti demografsku obnovu – niže oporezivanje rada i subvencije za stambeno pitanje mladih obitelji.
• Ulaganje u obrazovanje i dalje je najisplativija investicija za 83,5 % ispitanika.
• Političku situaciju izvrsnom ili vrlo dobrom ocjenjuje tek 9,4 % građana, gospodarstvo 12,8 %, a zdravstvenu skrb 19,7 %.
Osobni kontra makro dojam
Unatoč sumornoj slici, 43,1 % građana tvrdi da im je osobna financijska situacija bolja nego prije nekoliko godina, a 40 % navodi višu kvalitetu života; 34,7 % smatra suprotno. Pogled u budućnost ostaje podijeljen: 34 % predviđa poboljšanje, prvenstveno mlađi od 35 godina, dok isti udio očekuje pogoršanje.
Perspektiva stručnjaka
Izvršna direktorica Val grupe Nina Išek Međugorac upozorava da manjak povjerenja podmeće klipove i gospodarstvu i politici: „Povjerenje se gradi zajedničkim djelovanjem, transparentnošću i spremnošću da se čuje druga strana... Na tom povjerenju počiva i otpornost društva.”
Istraživanje tako jasno poručuje: bez vraćanja povjerenja i zaustavljanja erozije životnog standarda teško je očekivati dugoročan optimizam, čak i kad osobne financije kratkoročno rastu.