Zabrana izlova hobotnica u Tunisu, uvedena u travnju, odjeknula je cijelim Mediteranom. Pad ulova u toj zemlji dosegnuo je 90 posto od 2008. do 2018. – s prosječnih 35 000 tona na manje od 3 500 tona 2021. godine – pa je vlast posegnula za najstrožom mjerom kako bi zaustavila kolaps populacije.
Dr. sc. Leon Grubišić s Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Splitu upozorava da se sličan pritisak osjeća i u Jadranu. „Znatan dio ulova potječe iz nereguliranog ribolova, a velik broj hobotnica završava na crnom tržištu”, kaže znanstvenik, podsjećajući da se takav ulov nigdje ne bilježi pa je stvarno stanje teško procijeniti.
Hobotnica je mezopredator – istodobno lovac i plijen – čiji se životni ciklus oslanja na iznimno osjetljivu ličinačku fazu. Ženka polaže stotine tisuća jajašaca, ali preživi tek oko 1 posto paraličinki. To ih čini ranjivima na pritiske ribara, klimatske promjene i gubitak staništa.
Laboratorij kao vrtić
Kako bi povećali šanse za oporavak vrsta, splitski Institut i Hrvatski savez za športski ribolov na moru 2019. su pokrenuli pionirski projekt uzgoja upravo tih ranih razvojnih stadija. Ideja nije tov odraslih jedinki za tržište, već repopulacija most kritičnog dijela životnog ciklusa.
„Odgađanjem puštanja paraličinki nakon prvog hranjenja značajno dižemo stopu preživljavanja u prirodi”, tvrdi Grubišić. Prvi rezultati pokazuju da bi takav pristup mogao biti osobito koristan na područjima pod jakim ribolovnim pritiskom.
„Apartmani” na dnu mora
Pod okriljem europskog projekta CLIMAREST tim testira i umjetne grebene – nazvane „apartmani za hobotnice” – postavljene na degradiranim muljevitim i pješčanim dnima. Već mjesec dana nakon postavljanja prve su se hobotnice uselile, a istraživači sada prate može li ta metoda dugoročno podići bioraznolikost i brojnost.
Osim što su same meta prekomjernog izlova, hobotnice se pokazuju i kao saveznici u borbi protiv invazivnih vrsta; dokazi iz raznih dijelova Sredozemlja potvrđuju da love vatrenjače i plavog raka.
Odricanje ili odgovornost
Dokumentarac „My Octopus Teacher” ponukao je dio restorana da izbace hobotnicu s jelovnika, ali Grubišić ističe da će stvarne promjene doći tek kombinacijom bolje kontrole, znanstvenih smjernica i političke volje. „Zabrana ulova je zadnja, najdrastičnija mjera. Prije nje treba jasno definirati održive granice i poticati odgovoran ribolov”, poručuje.
Splitski istraživači vjeruju da more pokazuje zapanjujuću sposobnost oporavka čim se pritisak smanji. „Ako svatko dâ mali doprinos, imat ćemo zdravije i bogatije more”, zaključuje Grubišić.