ZAGREB – Svibanjski podaci Eurostata otkrili su neugodan obrat za hrvatsku industriju: u odnosu na travanj proizvodnja je pala za 2,9 %, što je najdublji mjesečni pad među svim članicama Europske unije. Time je Hrvatska izdvojena od prosjeka eurozone i cijele Unije, koje su u svibnju zabilježile rast od 1,7 %, odnosno 1,5 %.
U skupini zemalja s negativnim rezultatom našle su se još Slovačka (-2,8 %), Belgija (-2,7 %) i Cipar (-1,9 %), dok su na suprotnoj strani ljestvice prednjačile Irska s impresivnim skokom od 12,4 %, Malta s 3,4 % i Njemačka s 2,2 %.
Rast netrajnih potrošačkih dobara iznadprosječno je pogurao ukupne brojke eurozone ( +8,5 %) i EU-a ( +7,1 %), a energija je preokrenula travanjski pad te u svibnju porasla za 3,7 % u eurozoni i 3,2 % u cijeloj Uniji. Najveći minus bilježen je u segmentu trajnih potrošačkih dobara, koji je na razini eurozone pao za 1,9 %, a u EU-u za 1,8 %.
Iako je mjesečni rezultat razočaravajući, na godišnjoj razini hrvatska industrija i dalje bilježi skromni rast od 1,8 %. To je, međutim, znatno manje od travanjskog skoka od 6,5 % i najslabiji ishod od studenoga prošle godine. Sličan godišnji tempo rasta imaju Njemačka ( +1,9 %) i Španjolska ( +1,7 %), dok je Belgija potonula za 7,3 %, a Bugarska za 6,5 %.
Na vrhu godišnje ljestvice ostaje Irska s čak 40,7 % više proizvedenih industrijskih roba nego lani, čime nastavlja niz dvoznamenkastog rasta. Finska ( +5,9 %) i Švedska ( +5,0 %) zaokružuju skupinu najbrže rastućih.
Podaci ukupno sugeriraju stabilizaciju europske industrije nakon travanjskog posrtaja, ali i naglašavaju ranjivost hrvatskog sektora, koji se u mjesec dana spustio s rasta na uvjerljivi pad.