Prosječna neto plaća u Hrvatskoj i dalje je među najnižima u Europskoj uniji: prema posljednjim podacima za 2024. godину, ispred smo tek Bugarske i Rumunjske. Hrvatski radnici tako primaju plaću koja doseže oko 77 % prosjeka EU-a.
Za usporedbu, slovenski je radni standard tu razinu dosegnuo još 1995., što znači da je Hrvatskoj trebalo tri desetljeća da se približi slovenskom dosegu s kraja prošlog stoljeća. Unutar samog europodručja, hrvatski je prosjek ujedno i najniži.
Unatoč tim brojkama, premijer Andrej Plenković posljednjih se dana javno pohvalio kako „hrvatsko gospodarstvo sustiže starije članiceˮ, uz naglasak da inflacija usporava, a plaće i mirovine rastu. Statistika, međutim, pokazuje da se razlika u odnosu na većinu članica i dalje sporo smanjuje, dok je realna kupovna moć u 2024. tek neznatno veća nego lani.
Ekonomski analitičari upozoravaju da nominalni rast primanja treba promatrati zajedno s cijenama, pogotovo u segmentima hrane i stanovanja, gdje su poskupljenja i dalje dvocifrena. U takvim okolnostima velik dio stanovništva ne osjeća službeno zabilježeni napredak, nego se i dalje bori s pokrivanjem osnovnih troškova.
Iako Vlada najavljuje daljnje porezno rasterećenje i mjere za podršku poduzećima, sindikati traže snažnije povećanje minimalne plaće te usklađivanje plaća u javnom sektoru s inflacijom. Bez ubrzanog rasta produktivnosti i ulaganja u inovacije, kažu stručnjaci, razmak između Hrvatske i razvijenijeg dijela EU-a ostat će trajni izazov.
