Europski sud za ljudska prava (ESLJP) odbio je tužbu trojice bivših britanskih zastupnika kojom su pokušali prisiliti vladu Ujedinjenog Kraljevstva da provede neovisnu istragu o utjecaju ruske dezinformacije na referendum o Brexitu i druge izbore.
Ben Bradshaw (Laburisti), Caroline Lucas (Zeleni) i Alyn Smith (SNP) tvrdili su da je London prekršio pravo na slobodne izbore zajamčeno člankom 3. Protokola 1. Europske konvencije jer nije temeljito ispitao moguće miješanje Kremlja u kampanju 2016. godine. Nakon što je njihova tužba odbijena na Visokom sudu u Londonu, trojac je slučaj prenio u Strasbourg.
Sedmeročlano vijeće ESLJP-a utvrdilo je da države imaju „široku marginu“ u načinu na koji se bore protiv izbornog uplitanja. Sud je priznao da je u početku postojalo „there were undoubtedly shortcomings“ u britanskom odgovoru, ali da su kasnije dvije parlamentarne istrage – uključujući izvješće Odbora za obavještajna i sigurnosna pitanja iz 2020. – te novi zakoni, poput Zakona o nacionalnoj sigurnosti iz 2023., nadomjestili taj manjak.
Iako su podnositelji prigovarali da je reakcija države bila „too little, too late“, suci su zaključili da poduzete mjere „appear to address the points raised by the applicants“. Prema presudi, „any failings cannot be considered to be sufficiently grave as to have impaired the very essence“ prava bivših zastupnika na sudjelovanje u slobodnim i poštenim izborima.
Sud je naglasio da prijetnju dezinformacijama ne treba podcjenjivati, ali i da je „precizan učinak“ ruskog utjecaja na birače „teško točno procijeniti“. Demokracije, stoji u presudi, ne smiju „ostati pasivne“, ali im se mora ostaviti širok prostor odlučivanja kako će zaštititi izbore, uz ravnotežu s slobodom izražavanja, osobito tijekom kampanje.
Moskvu se posljednjih godina više puta optuživalo za pokušaje utjecaja na zapadne izbore – od hakiranja Demokratske stranke u SAD-u 2016. do širenja ukradenog dosjea o NHS-u uoči britanskih izbora 2019. – no ESLJP smatra da dokazati njihov stvarni učinak ostaje iznimno zahtjevno.