SAD će uskoro povući dio svojih snaga iz Rumunjske, čime započinje najavljeno smanjenje američkog vojnog otiska na istočnom krilu NATO-a.
Američka kopnena vojska potvrdila je da se 2. pješačka brigadna borbena skupina 101. zračno-desantne divizije vraća u matičnu bazu u Kentuckyju „without replacement”, odnosno bez dolaska nove postrojbe. Cilj je, kako navode, „osigurati uravnotežen raspored američkih snaga u svijetu”.
Rumunjsko ministarstvo obrane nazvalo je potez „withdrawal of some of the American troops deployed on NATO’s Eastern Flank, as part of the process of reassessing the global posture of US military forces”. Nakon povlačenja, na rumunjskom teritoriju trebalo bi ostati oko 1 000 američkih vojnika, ponajprije u bazi Mihail Kogălniceanu, važnom logističkom i obučnom središtu NATO-a na jugoistoku Europe. U vrhuncu raspoređivanja ondje je 2022. boravilo približno 4 000 pripadnika američke vojske.
Odluka je izazvala oštru reakciju republikanskog vodstva u oba doma Kongresa. U zajedničkoj izjavi predsjednici odbora za oružane snage, senator Roger Wicker i zastupnik Mike Rogers, poručili su: „This decision also sends the wrong signal to Russia at the very moment President Trump is applying pressure to force Vladimir Putin to come to the table to achieve a lasting peace in Ukraine … Unfortunately, the Pentagon’s decision appears uncoordinated and directly at odds with the president’s strategy.”
Rumunjski ministar obrane Ionuț Moșteanu pokušao je smiriti tonove, podsjetivši da u zemlji ostaje ukupno 3 500 savezničkih vojnika: „It is enough for our needs … The expectation of having entire foreign armies here to defend us is unrealistic. We will continue to invest in the Romanian army.” Ministarstvo je naglasilo da je Washington o svojim namjerama redovito obavještavao Bukurešt te da povlačenje „nije došlo neočekivano”.
Američka vojska inzistira kako se ne radi o odstupanju od NATO-a ni o slabljenju obveza iz članka 5. saveznog ugovora: „This is not an American withdrawal from Europe or a signal of lessened commitment to NATO and article 5. Rather this is a positive sign of increased European capability and responsibility.”
Dok saveznici nastoje ostati mirni, kritičari upozoravaju da odluka stiže svega nekoliko tjedana nakon što su ruski dronovi ušli u rumunjski zračni prostor, što je potaknulo nova pitanja o spremnosti NATO-a da odvrati daljnju agresiju Moskve.
Smanjenje prisutnosti u Rumunjskoj uklapa se u širu strategiju Bijele kuće koja prioritet preusmjerava prema indo-pacifičkoj regiji i sigurnosnim izazovima na vlastitim granicama. Washington istodobno poziva europske saveznike da još snažnije financiraju vlastitu obranu kako bi se oslobodili američki resursi za druge žarišne točke.