Europska unija postavila je ambiciozan klimatski cilj, ali ključna pitanja – ulaganja i konkurentnost – tek trebaju dobiti jasan odgovor. Malo koja djelatnost to pokazuje slikovitije od cementne industrije.
• Gotovo 30 % manje neto emisija od 1990. godine. • Više od 120 inovacijskih projekata – od energetske učinkovitosti do hvatanja i skladištenja ugljika. • Uvoz klinkera i cementa skočio je preko 300 % od 2016. godine.
Industrija je, dakle, krenula, no bez čvrstog poslovnog modela ulaganja će posustati. Tri su glavna pritiska: trajno visoke cijene električne energije, rastući trošak ugljika i sve složeniji propisi. Ta kombinacija „jede” kapital namijenjen za niskougljične tehnologije upravo u trenutku kada treba donositi konačne investicijske odluke.
Kamen temeljac i branik Sustav trgovanja emisijama (ETS) ostaje ključni poticaj za smanjenje emisija. Međutim, cementari traže dugoročnu regulatornu predvidljivost; bez jasnog horizonta nakon idućeg obračunskog razdoblja ni visoka cijena ugljika neće pokrenuti goleme projekte smanjenja emisija.
Na vanjskim granicama EU-a isti je problem konkurentnosti adresiran Mehanizmom za ugljičnu prilagodbu na granicama (CBAM). No izvozno orijentirana poduzeća upozoravaju da bez „vjerodostojnog izvoznog rješenja” i brzog zatvaranja rupa za izbjegavanje sustava, ulaganja ostaju rizična.
Energija, potražnja i novac Energija je najveći pojedinačni trošak industrije. Europske cijene struje ostaju osjetno više nego prije 2021. i daleko iznad onih u konkurentskim regijama. Izlaz cementari vide u strukturno nižim cijenama, reformi tržišta i boljem povezivanju elektroenergetskih mreža među državama članicama.
S druge strane, potražnja posustaje. Nedostatak stanova produbljuje se, a infrastruktura stari. Snažna europska stambena strategija i veliki investicijski val u kuće, ceste i prateću energetsku mrežu potaknuli bi tržište za niskougljični cement i beton. Ulogu bi odigralo i javno zeleno nabavljanje te revizija tehničkih standarda.
Neizbježan CO₂ i ključna infrastruktura Otprilike dvije trećine emisija CO₂ u cementu nastaju iz samog procesa, pa klimatska neutralnost ovisi o masovnom hvatanju, korištenju i skladištenju ugljika (CCUS). Za prelazak s ambicije na konkretne projekte nužni su:
- Povrat dijela prihoda od ETS-a u sektore koji ih generiraju – procjenjuje se 97–162 milijarde eura za cement do 2035.
- Brza izgradnja transportne i skladišne infrastrukture za CO₂ kroz koordinaciju industrije, operatora i država članica.
Test za Europsku uniju Cement je temelj za domove, prometnice i energetsku otpornost kontinenta. Bez njega Europa riskira da gradnju – i emisije – preseli u regije slabijih standarda. „Izbor nije između klime i industrije, nego između lokalne i uvezene tranzicije”, poručuje sektor, pozivajući na usklađeno djelovanje kroz tzv. Cementni akcijski plan.
U nadolazećoj fazi europskog klimatskog puta manje će se suditi prema ciljevima, a više prema isporučenim rezultatima. Uspije li Unija stvoriti uvjete da cementna industrija istodobno reže emisije i zadrži proizvodnju kod kuće, položit će jedan od najznačajnijih ispita svoje zelene ambicije.