Europska središnja banka (ESB) objavila je analizu četiri velika krizna razdoblja – od pandemije koronavirusa do ruske invazije na Ukrajinu – i zaključila da se u svakoj od tih situacija znatno povećala potražnja za gotovinom.
Prema izvješću, gotovina se pokazuje „ključnom za nacionalnu spremnost na krize”, osobito u trenucima kada bi moglo doći do prekida opskrbnih lanaca ili poremećaja u elektroničkom plaćanju. ESB stoga preporučuje da kućanstva kod sebe imaju dovoljno novčanica kako bi barem 72 sata mogla kupovati osnovne potrepštine poput hrane, lijekova i goriva.
Primjeri iz pojedinih članica: • Nizozemska, Austrija i Finska savjetuju između 70 i 100 eura gotovine po osobi za tromjesečni (72-satni) period. • Švedska preporučuje iznos dovoljan za opskrbu tijekom sedam dana.
Analiza potvrđuje da je najveća akumulacija gotovine zabilježena u prvim mjesecima pandemije, a novi val potražnje pojavio se nakon početka rata u Ukrajini.
Europska komisija još je u ožujku pozvala građane da osiguraju zalihe hrane i drugih potrepština za najmanje tri dana, dok su Švedska i Finska dodatno nadogradile upute o preživljavanju u slučaju rata, predloživši i veće zalihe pitke vode, hrane i sanitarija.
Iako se digitalna plaćanja i dalje šire, ESB naglašava da fizička gotovina ostaje nezamjenjiva sigurnosna mreža u nepredvidivim okolnostima.