Najmanje 19 ruskih bespilotnih letjelica preletjelo je prošlog tjedna poljski zračni prostor, čime je Moskva poručila da neće sklopiti mir ni s Ukrajinom ni sa Zapadom. Upad u zračni prostor države-članice NATO-a uslijedio je nakon višetjednih ruskih zračnih napada na ukrajinske gradove u kojima su poginuli deseci civila, a pogođene su i zgrade u kojima se nalaze izaslanstva Europske unije i Ujedinjenog Kraljevstva te, prvi put, vladina zgrada u središtu Kijeva.
„Putin is the president of war”, podsjeća analitičar Nikolaj Petrov, naglašavajući da je ruski čelnik svoju političku sudbinu vezao uz trajni sukob sa Sjedinjenim Državama i njihovim saveznicima. Procjene govore o oko milijun ruskih vojnih žrtava, dok se gospodarstvo, opterećeno ratnim troškovima i sankcijama, približava recesiji. Unatoč tome, Kremlj ne vidi izlaznu strategiju: prekid rata nosio bi politički rizik da ga nacionalistički krugovi, koji su postali najglasnija unutarnja oporba, proglase kapitulacijom.
Nakon sastanka Vladimira Putina i američkog predsjednika Donalda Trumpa na Aljasci, koji je trebao poslužiti pokretanju mirovnih pregovora, Rusija je pojačala hibridne operacije protiv Europe. Pet dronova presreli su nizozemski lovci F-35 dok su letjeli prema bazi NATO-a, a ruske letjelice u više su navrata polijetale iz Bjelorusije i zalijetale se duboko u poljski zračni prostor; jedna se u kolovozu srušila stotinjak kilometara jugozapadno od Varšave.
Retorika iz Moskve istodobno se zaoštrava. Dmitrij Medvedev posljednjih je dana javno zaprijetio Finskoj, upotrijebivši gotovo iste formulacije kakve su prethodile invaziji na Ukrajinu u veljači 2022. Rusija premješta ključne industrije, poput brodogradnje, dublje na istok te zajedno s Bjelorusijom provodi velike vojne vježbe tik uz poljsku granicu.
Bivši diplomat Aleksandar Baunov objašnjava da dio ruskog vojnopolitičkog vrha želi „to show NATO is worthless”. Dronovi iznad Poljske i slične provokacije zamišljene su da postupno nagrizaju vjeru u članak 5 i kolektivnu obranu, uvjeren je Baunov.
Reakcije sa Zapada zasad podupiru tu taktiku neizvjesnosti. Trump je rekao da je upad dronova „mogao biti pogreška”, dok je rusko ministarstvo obrane ustvrdilo da „nije bilo planova gađati ciljeve u Poljskoj”. Bjeloruske vlasti incident su pripisale „ometanju signala”.
„He likes things to be ambivalent so that they can be interpreted either as deliberate or accidental”, zaključuje politolog Kiril Rogov, podsjećajući da Putin kalkulira s nedorečenim prijetnjama kako bi testirao spremnost NATO-a na odgovor.
Analitičari zato upozoravaju da će, bez obzira na ishod borbi u Ukrajini, konfrontacija s kolektivnim Zapadom potrajati i vjerojatno poprimiti nove oblike – uključujući i sve češće vojne provokacije.
