Hrvatski radnici na privremenom radu u inozemstvu nastavili su snažno puniti kućne budžete. Prema najnovijim podacima Hrvatske narodne banke, u prvih devet mjeseci prošle godine u Hrvatsku je pristiglo 4,81 milijardu eura osobnih doznaka.
Najizdašnija je, očekivano, Njemačka s ukupno 1,832 milijarde eura. Slijedi Irska s 517,9 milijuna eura te Nizozemska s 472,8 milijuna. Više od 300 milijuna eura poslano je i iz Austrije (371,4 milijuna), dok je iz Slovenije stiglo 243,6 milijuna eura.
U prvih deset izvorišnih zemalja nalaze se još:
- Švicarska – 195 milijuna eura
- Sjedinjene Američke Države – 145,3 milijuna eura
- Italija – 125 milijuna eura
- Ujedinjeno Kraljevstvo – 82,7 milijuna eura
- Bosna i Hercegovina – 78,8 milijuna eura
Istodobno, strani radnici zaposleni u Hrvatskoj u svoje su domovine poslali ukupno 1,576 milijardi eura. Razlika između ulaznih i izlaznih doznaka tako iznosi oko 3,2 milijarde eura, što i dalje Hrvatsku svrstava među neto primatelje radničkih doznaka.
Snažan priljev novca iz inozemstva posljednjih godina postao je važan oslonac osobnoj potrošnji i ukupnom gospodarstvu, osobito u razdobljima usporenog rasta. I premda se struktura radne snage postupno mijenja zbog sve većeg broja stranih radnika u Hrvatskoj, novac koji hrvatski iseljenici šalju obiteljima i dalje višestruko nadmašuje iznose koje iz zemlje izvoze njihovi kolege iz trećih država.