Početak 2026. označio je i treću obljetnicu od kada je Hrvatska 1. siječnja 2023. zamijenila kunu eurom, potez koji je prof. dr. sc. Darko Ropac nazvao „jednim od najvećih društvenih događaja u novijoj hrvatskoj povijesti”.
Profesor podsjeća da euro „nije nepoznata moneta” jer je u optjecaju od ranog 21. stoljeća te trenutno službena valuta u 20 članica Europske unije, „plus Bugarska, koje je euro uvela od 1. siječnja 2026.”. Uz Bugarsku, nabraja i države koje još čekaju na ulazak u monetarnu uniju: Češku, Mađarsku, Poljsku, Rumunjsku i Švedsku.
Osvrnuvši se na domaće prilagodbe, Ropac ističe simboličnu težinu prelaska na euro: građani su se odrekli gotovo 30-godišnje kune i prešli na valutu koju svakodnevno koriste stotine milijuna Europljana. Pitanja o učincima na cijene, plaće i mirovine, dodaje, i dalje su u središtu javnih rasprava, ali ključna obljetnica služi i kao podsjetnik na cilj – dugoročno financijsko i gospodarsko usklađivanje s ostatkom eurozone.
Profesor zaključuje dobrom željom: „Neka je i u 2026. sretno euru i neka potraje znatno duže negoli ijedna druga valuta…”