Stan od 30 četvornih metara za 700 eura mjesečno u Splitu više nije izuzetak nego pravilo. Kako svjedoči Dominik, „A 500, 600, 700, 800 eura se kreću... za garsonijeru”, potvrđujući osjećaj da su najamnine izmakle kontroli.
Agentica za nekretnine Andrea Alujević ističe da „trenutno možda najjeftiniji stanovi počinju od 700 eura, ne mogu vam dati puno primjera stanova jeftinijih od toga”. Visoke cijene više nisu ograničene na uži centar: isto se događa i u okolnim mjestima.
Pad prodaje, rast najma
Prema riječima Jasminke Biliškov iz strukovne grupacije pri HGK-u, prodaja, posebice rabljenih stanova, vidno usporava pa se agenti sve češće suočavaju s nerealnim očekivanjima prodavatelja. „Morat ćemo razgovarati s prodavateljima da idu na realne cijene”, smatra ona.
Dok se kupci premišljaju, investitori traže nove modele zarade. Član Udruženja poslovanja nekretninama Dubravko Ranilović podsjeća da je dugoročni najam donedavno donosio tek dva do tri posto povrata, zbog čega se više gradilo za brzu prodaju. No, skok najamnina mijenja računicu, a neki developeri zadržavaju dio stanova za sebe kako bi kontrolirali najmoprimce, dodaje Alujević.
Turistička sezona gubi primat
Biliškov prognozira da će „biti dosta manje turističkog najma, ali zato će se više ići na dugoročni najam”. Time se najamnine dodatno približavaju ratama stambenih kredita, pa sve više građana stoji pred dilemom: plaćati visoku ratu banci ili visoku najamninu vlasniku.
Rekordni kvadrati
Prosječna cijena kvadrata u Splitu dosegnula je oko 5 300 eura. Danijela podsjeća da je njezina kći prije dvije godine, nakon dugog čekanja, „kupila za 3 tisuće i nešto eura kvadrat” – što se tada smatralo povoljnim. Danas takvi iznosi zvuče gotovo nestvarno. Stipan bez zadrške zaključuje: „Veća nego tri prosječne plaće... tako da, to je nenormalno. To si po meni normalan čovik ne može priuštit.”
Lokalna samouprava trenutačno traži rješenje koje bi ublažilo pritisak na građane, no konkretne mjere tek se čekaju. Dotad se potražnja za najmom nastavlja po cijenama koje sve češće nadmašuju granice podnošljivog.