Carine na ruska gnojiva prijete poskupljenjima hrane u Hrvatskoj

Europska unija odlučila je uvesti visoke carine na uvoz umjetnih gnojiva iz Ruske Federacije i Bjelarusa, potez koji bi već ove jeseni mogao osjetiti svaki hrvatski proizvođač – a potom i potrošač na tržnici.

Prema odluci Bruxellesa, carine će postupno rasti sve do 2028. i dostići 430 eura po toni za ureu i druga dušična gnojiva. Mjera je odgovor na, kako navodi Komisija, rastuću političku i gospodarsku napetost s Moskvom te „kako EU ne bi postala još ovisnija o ruskoj robi”.

1. Koliki je ruski udio?
   Samo je prošle godine u EU stiglo 3,6 milijuna tona ruskih dušičnih gnojiva, a uvoz je u 2024. dodatno rastao.

2. Tko će platiti račun?
   Stručnjaci očekuju da će višu carinu najprije platiti poljoprivrednici, a potom i potrošači kroz skuplje voće, povrće i pekarske proizvode. Gnojiva spadaju među najveće ulazne troškove u ratarstvu, posebice kod kukuruza, pšenice i povrća.

3. Što to znači za Hrvatsku?
   • Viši proizvodni troškovi – velikim proizvođačima, koji godišnje troše stotine tona gnojiva, trošak bi mogao naglo porasti.
   • Rizik nižih prinosa – manji OPG-ovi mogli bi štedjeti na gnojidbi, što bi se odrazilo na urod.
   • Skuplja hrana – cijeli lanac, od njive do police, vjerojatno će prenijeti dio troškova na kupce.

4. Kako Bruxelles vidi izlaz?
   Komisija tvrdi da je riječ o privremenoj mjeri koja bi trebala: • potaknuti europsku proizvodnju gnojiva,
   • preusmjeriti uvoz na dobavljače poput Egipta, Norveške, Alžira ili SAD-a,
   • smanjiti ovisnost o „geopolitički nepouzdanim partnerima”.

   Tijekom iduće četiri godine pratit će se cijene gnojiva; ako previše porastu, carine na uvoz iz drugih država mogu se privremeno ukinuti. Među mogućim rješenjima su i subvencije za gnojiva te poticaji za prelazak na organska ili zelena gnojiva u sklopu Zajedničke poljoprivredne politike.

Za hrvatske poljoprivrednike, odluka stiže uoči jesenske nabave gnojiva. Bez obzira na europske planove za potporu, izračun troškova na njihovim tablicama već je postao osjetno skuplji – a kupci bi to uskoro mogli vidjeti na cijeni svakog krastavca, kruha ili kilograma voća.