Većina građana Europske unije podupire prijem novih članica, ali politički i institucionalni okviri Unije još nisu spremni za to – ključna je poruka najnovijih podataka Eurobarometra i izjava europskih dužnosnika.
Eurobarometar iz rujna pokazuje da 56 % ispitanika podržava proširenje, a najviše ih kao koristi vide snažniji globalni utjecaj, veće tržište i dodatne prilike za zapošljavanje. Ipak, 67 % građana smatra da o proširenju nije dovoljno informirano, dok dio izrazito brine pitanje migracija, korupcije i troškova proširenja.
„Građani EU-a, a posebno mlađi, žele kredibilan proces utemeljen na vrijednostima, vođen stvarnim reformama”, istaknula je povjerenica za proširenje Marta Kos, najavljujući izravniji dijalog s javnošću kako bi se pokazalo da širenje donosi „mir, prosperitet i ujedinjeniju Europu”.
Reforme prije novih zastava Prema informacijama iz Bruxellesa, Europska komisija do kraja godine planira predstaviti prijedlog ukupne reforme procesa pristupanja, svjesna da bi EU bez unutarnjih prilagodbi „riskirala paralizu”. Paralelno s tim Europski parlament priprema izvješće koje upozorava da bi postojeći problemi demokratske legitimnosti i učinkovitosti samo eskalirali ako se Unija proširi, a pritom zadrži sadašnja pravila odlučivanja.
Stanje na terenu: zapadni Balkan u prvom planu • Crna Gora – privremeni uvjeti u poglavljima 23 i 24 su zatvoreni; cilj: ulazak do 2028. • Albanija – otvorila 24 od 33 poglavlja, ambicija je završiti pregovore do 2027. • Srbija – pregovori usporeni; neuusuglašena vanjska politika prema Rusiji i problemi s medijskim slobodama koče napredak. • Bosna i Hercegovina – pregovori uvjetovani dubokim reformsko-političkim preinakama, blokirani zbog unutarnjih sukoba, osobito poteza iz Republike Srpske. • Sjeverna Makedonija – nakon spora s Grčkom, sada ju blokira Bugarska zbog ustavnih izmjena i prava manjina. • Kosovo – podnijelo zahtjev 2022.; pet država članica ga ne priznaje, pa nema formalni status kandidata.
Istočno susjedstvo: kandidati u sjeni rata Invazija na Ukrajinu potaknula je kandidacijski status Ukrajine, Moldavije i Gruzije, ali analitičari drže da je njihovo članstvo daleko – pogotovo dok traje rat i dok EU ne definira novi financijski okvir.
Tko najviše želi EU? Ankete bilježe rekordnu potporu u Albaniji (oko 90 %) i trajno visoke brojke u Crnoj Gori (76–80 %). Srbija pak bilježi najmanji entuzijazam: članstvo podržava oko 40 % građana.
Skepsa stručnjaka Zselyke Csaky iz Freedom Housea ocjenjuje da je „teško zamisliti proširenje prije kraja desetljeća” jer 27 država članica mora postići konsenzus o reformi prijema i dodatnoj pomoći krhkim demokracijama kandidata. Sličnu poruku šalje i predsjednica Komisije Ursula von der Leyen: „Napeta geopolitička situacija tjera nas da dovršimo reintegraciju kontinenta, ali uz iste vrijednosti demokracije i vladavine prava.”
Prognoze: realno tek iza 2030. Analitičari procjenjuju da bi prva kola primanja – najčešće se spominju Crna Gora i Albanija – mogla uslijediti tek početkom sljedećeg desetljeća, a sve prije toga zahtijevalo bi ubrzane unutarnje reforme EU-a i dosad neviđeni politički kompromis među sadašnjim članicama.
Zaključak Građani podržavaju ideju širenja, kandidati provode – ili odgađaju – reforme, a Bruxelles traži formulu kako proširiti Uniju, a da pritom ne ugrozi vlastitu funkcionalnost. Sve to ukazuje na jednu konstantu: bez temeljite promjene unutar same EU-administracije, novih zvjezdica na plavoj zastavi vjerojatno neće biti prije sljedećeg desetljeća.