Novo istraživanje agencije Improve Research & Analytics, provedeno za projekt "Hrana se ne baca", pokazuje da je broj građana koji bacaju hranu pao za 14 % u odnosu na prošlu godinu, ali naviku odbacivanja namirnica još uvijek ima više od 60 % stanovnika.
• Uzorak: 600 ispitanika od 16 do 65 godina, reprezentativan za odraslu populaciju. • Više od milijun građana hranu baca barem jednom tjedno, a generacija Z (15–29 godina) prednjači – 71 % priznaje da baca, a svaki drugi to čini redovito. • Najčešće se bacaju ostaci kuhanih jela (63 %), kruh i peciva (43 %), voće (26 %) i povrće (22 %). Mliječni proizvodi čine 12 % otpada, što je pad od 11 postotnih bodova u odnosu na 2023. • Višak pripremljene ili kupljene hrane glavni je razlog bacanja.
Stručnjaci podsjećaju da otpad od hrane stvara 8–10 % globalnih emisija stakleničkih plinova, pri čemu je metan 25 puta snažniji od CO₂. Kad hrana završi na odlagalištu, umjesto na tanjuru ili u sustavu recikliranja, gube se i voda, energija i rad uložen u proizvodnju.
„Generacija Z još uvijek živi na tuđem budžetu i tek počinju osvještavati kako njihov način života utječe na financije”, istaknula je klimatologinja Dunja Mazzocco Drvar, dodajući da su upravo mladi istodobno i najzabrinutiji zbog klimatskih promjena.
Problem postaje veći u urbanim sredinama – Zagreb i veliki gradovi bilježe najviše otpada, osobito u kućanstvima s četvero i više članova. Ipak, samo 5 % građana bacanje hrane vidi prvenstveno kao ekološki, a ne etički ili financijski problem.
Na panel-raspravi ravnatelj Zavoda za zaštitu okoliša i prirode Aljoša Duplić upozorio je: „Čak 45 posto tog otpada završava u miješanom komunalnom otpadu, umjesto u biootpadu. Meni je to frapantno.”
Državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Zdravko Tušek naglasio je važnost odgovornog raspoređivanja namirnica: „Svijest je danas puno bolja nego prije deset godina, ali sve počinje od pojedinca – od toga koliko tko baci hrane kod kuće.” Dodao je da u Hrvatskoj već djeluje devet banaka hrane s oko 50 tisuća korisnika.
Atmosferski fizičar Branko Grisogono podsjetio je na hitnost: „Klimatska kriza je već u zoni između žutog i crvenog alarma.” Po njemu, rješenja moraju biti sustavna – od obrazovanja i regulative do energetike.
Pozitivni pomaci ipak postoje. Direktor Dukata Zoran Ković istaknuo je da je bacanje mlijeka i mliječnih proizvoda u godinu dana smanjeno za 11 postotnih bodova: „Ohrabruje nas podatak da osvještavanje građana daje rezultate.”
Zaključak stručnjaka jasan je: smanjenje bacanja hrane jedan je od najbržih i najjeftinijih načina rezanja emisija stakleničkih plinova. Edukacija, bolja infrastruktura za odvojeno prikupljanje biootpada i promjena navika u kupnji i kuhanju ključni su koraci koji mogu donijeti vidljiv učinak – i na kućni budžet i na klimu.