Splićani i njihovi ljubimci ove će zime napokon imati stalno otvorena vrata veterinarske pomoći. Na adresi Dračevac 4d završava se izgradnja nove, suvremeno opremljene bolnice koju zajednički pokreću veterinarske prakse SplitVet i PetVet, udružene u organizaciju Vetti Group.
Za razliku od dosadašnje prakse – improviziranih dežurstava i paničnog okretanja privatnih brojeva – Split dobiva jednu dežurnu liniju i jednu lokaciju za hitni prijem. Uz hitnu ambulantu, bolnica će omogućiti bolničko promatranje i terapiju, uslugu koja je do sada većinom nedostajala.
„Vlasnici su često primorani sami nadoknaditi manjak organizirane skrbi – od pozivanja poznanika i pretraživanja interneta do posezanja za vlastitom kućnom ljekarnom, što životinju može stajati života”, upozorava dr. med. vet. Martina Gančević, jedna od pokretačica projekta.
Više ljudi, bolji prostor
Gančević podsjeća da efikasna hitna skrb počiva na tri stupa: dostatnom broju educiranih veterinara i tehničara, tehnički opremljenom prostoru te jasnoj organizaciji. „Bez usklađenog tima i suvremene opreme ne možemo jamčiti da će pomoć biti dostupna kad je najpotrebnija”, kaže.
Novi centar zato donosi bolje radne uvjete i privlači dodatno osoblje, čega u profesiji kronično nedostaje. U svojoj ambulanti, otvorenoj prije sedam godina, Gančević je krenula s troje zaposlenih; danas ih je značajno više, a bolnica bi taj rast trebala ubrzati.
Prevencija skuplja od liječenja – emocionalno i financijski
Dok se najveći broj dolazaka i dalje odnosi na vidljive zdravstvene probleme ili propisana cijepljenja, stručnjaci naglašavaju važnost sistematskih pregleda, osobito kod starijih pasa i mačaka. Debljina se sve češće navodi kao tihi ubojica kućnih ljubimaca: višak kilograma skraćuje životni vijek i povećava rizik od kroničnih bolesti.
Među aktualnim izazovima ističe se i brahicefalični sindrom – posljedica uzgoja pasa s ekstremno kratkom njuškom – koji ozbiljno narušava disanje i opće zdravlje. „Zdravlje ljubimaca nikada ne smije biti žrtvovano radi estetskog dojma ili trenda”, poručuje Gančević.
Kastracija produljuje život
Rano ili pravovremeno steriliziranje jedna je od glavnih metoda prevencije hormonski ovisnih bolesti, a istraživanja pokazuju da kastrirane životinje u prosjeku žive dulje. Vrijeme zahvata, naglašava veterinarka, treba prilagoditi veličini i razvoju pasmine. Strah od postoperativnog debljanja rješava se, kaže, jednostavnom matematikom: „Veličina želuca približno je jednaka veličini ruke vlasnika – ako ljubimac nakon kastracije lakše dobiva kilograme, količinu hrane treba smanjiti, a ne odustati od zahvata.”
U službi četveronožnih članova obitelji
Nova bolnica na Dračevcu trebala bi otvoriti vrata tijekom zime, čime Split staje uz bok europskim gradovima s cjelodnevnom veterinarskom službom. Vlasnici će prvi put imati jasno definiranu adresu i broj telefona za hitne slučajeve, dok će životinje dobiti skrb koja prati suvremene standarde struke.
„Prevencija, educirani tim i dobra organizacija spašavaju živote – a sada napokon imamo uvjete da to radimo 24 sata dnevno”, zaključuje dr. Gančević.