Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) u najnovijem Fokusu tjedna tvrdi da su administrativne i regulatorne barijere unutar Europske unije postale ekvivalent carina od 45 % na robu i do 110 % na usluge. Pozivaju se na izračune koje je nedavno predstavio bivši čelnik Europske središnje banke Mario Draghi, uz zaključak da „najveće prepreke rastu dolaze iznutra, a ne izvana”.
HUP ističe i dodatne teškoće za hrvatsko gospodarstvo:
• Fragmentacija jedinstvenog tržišta EU košta oko 0,4 % BDP-a godišnje, dok bi potpuna integracija mogla povećati BDP za 5–8,6 % i otvoriti do 7,5 milijuna radnih mjesta. • Hrvatska je, uz propise iz Bruxellesa, pojačala nadzor nad maloprodajom hrane, energentima, lijekovima i financijskim uslugama te umjetno podigla trošak rada.
"Mega-politika" plaća i stisnute marže
Prema procjeni poslodavaca, administrativno ograničavanje cijena hrane smanjuje marže i potkopava održivost domaće proizvodnje, posebice u mliječnom i mesnom sektoru. Predlažu ciljano snižavanje PDV-a na hranu umjesto fiksiranja cijena.
Za subvencije i široku regulaciju plaća kažu da tvore „mega-politiku mase plaća” koja usporava organski rast potrošnje i ugrožava trgovce čije se bruto marže kreću oko 2 %, ispod prosjeka EU. Minimalna plaća porasla je 92 % od 2019., a masa plaća u javnom sektoru 58 % u dvije godine, dok produktivnost ostaje ispod europskog prosjeka.
Energetika kao „europska anomalija”
HUP upozorava da kućanstva plaćaju nižu cijenu struje od veleprodajnih kupaca, zbog čega su veliki potrošači posljednje dvije godine plaćali oko 12 % više od prosjeka EU. Istodobno projekti obnovljivih izvora energije vrijedni 2,6 mlrd. eura i kapaciteta 2.600 MWh čekaju priključak zbog nedonošenja metodologije naknade.
Bankarske naknade, dodaju, među najnižima su u Uniji te služe za kibernetičku sigurnost i razvoj digitalnih usluga, a ne kao „skriveni profiti”.
Što HUP predlaže
- Depolitizirati usklađivanje minimalne plaće vezivanjem uz inflaciju i/ili rast produktivnosti.
- Redefinirati stanku za odmor i smanjiti trošak bolovanja za poslodavce.
- Uvesti transparentnu minimalnu vrijednost sata rada zbog varijacije mjesečnih radnih sati.
- Povećati i indeksirati osnovni osobni odbitak na razinu bruto jedne minimalne plaće.
- Porezno rasteretiti srednje i visoke plaće u sektorima visoke dodane vrijednosti poput inženjerstva i medicine.
Poslodavci zaključuju da bi postupno ukidanje subvencija, porezno rasterećenje rada i smanjenje regulatornih troškova vratili predvidljivost te ojačali konkurentnost hrvatskog gospodarstva unutar EU.