Europska automobilska industrija našla se u procjepu između trgovinskih barijera iz Washingtona, sve agresivnijih kineskih konkurenata i skupog prelaska na električni pogon. I dok ukupne brojke lagano padaju, vozila na baterije bilježe povijesne skokove.
Blagi minus unatoč srpanjskom plusu Prema podacima Europskog udruženja proizvođača automobila (ACEA), u prvih sedam mjeseci 2025. u Europskoj uniji registrirano je 0,7 % manje novih automobila nego u istom razdoblju lani. Sam srpanj ipak donosi optimizam: prodaja je porasla 7,4 %, pri čemu su Volkswagen i Renault predvodili rast, dok je Stellantis zabilježio blagi pad.
Električna ofenziva nadvladala ukupni pad U istom razdoblju diljem EU prvi je put registrirano više od milijun potpuno električnih vozila. Plug-in hibridi ostvarili su najjači skok od početka 2023., a baterijska električna vozila najveći rast od kolovoza prošle godine. Njemačka (+38,4 %), Belgija (+17,6 %) i Nizozemska (+6,5 %) prednjače među velikim tržištima.
U srpnju su električna, hibridna i plug-in hibridna vozila zajedno držala gotovo 60 % svih novih registracija, naspram 51 % godinu ranije. Najveći gubitnik među markama je Tesla, kojoj je prodaja pala 40,2 %, čime joj je tržišni udio skliznuo s 1,3 na 0,7 %. Kineski BYD iskoristio je momentum – utrostručio je isporuke i prvi put pretekao Teslu s 1,2 % udjela.
Strukturni pritisci i oštra upozorenja šefova Industrija koja stvara više od sedam posto BDP-a EU i zapošljava preko 13 milijuna ljudi istodobno trpi posljedice američkih carina. Nakon što je Donald Trump u travnju podigao carinu na europske automobile na 27,5 %, proizvođači su prijavili milijardne gubitke. Carina je naknadno spuštena na 15 %, no nova stopa još nije stupila na snagu, što dodatno otežava planiranje.
„Ako Europska komisija planira ukinuti motore s unutarnjim izgaranjem 2035., a da pritom ne pita kupce niti uzme u obzir razvoj infrastrukture i cijene energije, to je pogrešno. Na taj način možete uništiti cijelu industriju”, poručuje Joachim Post, glavni direktor za tehnologiju u BMW-u.
Sličnu brigu dijeli i izvršni direktor Mercedesa Ola Källenius, koji upozorava da europska autoindustrija „juri punom brzinom prema zidu” te da bi se mogla urušiti ako se politika ne preispita. Mercedes je zato usporio elektrifikaciju i nastavio ulagati u klasične motore, uključujući potpuno novi V8.
Pozdrav konkurenciji uz zahtjev za jasnim pravilima Najizloženija protekcionističkim mjerama je Volkswagen grupa. Iz Wolfsburga poručuju da „pozdravljaju konkurenciju jer ona potiče inovacije”, ali ističu da kineski proizvođači moraju prilagoditi tehnologije europskim zahtjevima. „Kako bi se jamčila nova carina od 15 % s retroaktivnim učinkom od 1. kolovoza, američka administracija mora što prije provesti potrebne postupke. Samo tako možemo izbjeći dodatne troškove za kompanije”, navode iz grupe.
I dok se političke odluke još važu, tržište pokazuje svoj glasniji sud: električni modeli nezaustavljivo grabe udio, a europski proizvođači moraju istodobno financirati skupu transformaciju i boriti se za konkurentnost na globalnoj sceni.
