Inflacija u Sjedinjenim Američkim Državama ponovno jača: u lipnju je godišnja stopa porasla na 2,7 %, nakon svibanjskih 2,4 %, pokazuju podaci američkog indeksa potrošačkih cijena (CPI). Temeljna inflacija, koja isključuje energente i hranu, blago je narasla na 2,9 %.
Glavni krivac su nove, visoke i promjenjive carine koje predsjednik Donald Trump uvodi na uvoznu robu. Prema Yaleovu Budget Labu, prosječna carinska stopa koju plaćaju američki potrošači sada iznosi 18,7 %, najviše od 1933. godine. Već su na snazi:
• 30 % carine na kinesku robu • 50 % na čelik i aluminij • 25 % na autodijelove • univerzalna carina od 10 % na sve uvozne proizvode
Trump najavljuje i nove mjere: 30 % za Europsku uniju i Meksiko, 35 % za Kanadu te čak 50 % za Brazil, kao odgovor na suđenje njegovu savezniku Jairu Bolsonaru. Rok za postizanje sporazuma već je dvaput pomaknut – trenutačni cilj je 1. kolovoza, a savjetnici Bijele kuće žele završiti pregovore do Praznika rada početkom rujna.
Poskupljenja se već osjećaju. Cijene aparata, namještaja i igračaka – robe koja se uglavnom proizvodi izvan SAD-a – osjetno su porasle. Hrana je skuplja 3 %: govedina više od 2 %, kava 2,2 %, agrumi 2,3 %. Iako je cijena jaja posljednjih mjeseci nešto pala, kutija od 12 komada još je uvijek 27 % skuplja nego lani.
Inflacija je i dalje ispod vrhunca od 9 % prije tri godine te prošlogodišnjih 3 %, ali carine su zaustavile dotadašnji silazni trend. Ako najavljene stope stupe na snagu, ekonomisti očekuju daljnji pritisak na cijene.
U objavi na Truth Socialu Trump je opet pozvao Federalne rezerve na rezanje kamata: „Consumer Prices LOW. Bring down the Fed Rate, NOW!!!”. Središnja banka zasad ostaje suzdržana. Nakon tri spuštanja prošle jeseni, predsjednik Fed-a Jerome Powell poručuje da će cijene tijekom ljeta vjerojatno nastaviti rasti, što ih udaljava od ciljanih 2 % i smanjuje vjerojatnost novih rezova kamata.
