Ekonomistica Vedrana Pribičević smatra da bi Hrvatska mogla iskoristiti nuklearnu energiju kao ključan strukturni alat za suzbijanje uporne inflacije, slično onome što je Francuska postigla prije četiri desetljeća.
Pribičević podsjeća kako je pariško iskustvo pokazalo da se „strukturna inflacija može ublažiti samo strukturnom politikom”, te naglašava da se isti princip danas nudi i Zagrebu. U njezinoj interpretaciji, ulaganje u nuklearnu infrastrukturu nije tek energetska, nego i makroekonomska odluka: dugoročno snižava troškove proizvodnje i stabilizira cijene, čime preuzima ulogu nekada rezerviranu za klasične monetarne mjere.
Prema autorici, pravodobno pokretanje takvog projekta Hrvatskoj bi pružilo:
- dugoročnu cjenovnu stabilnost;
- smanjenje ovisnosti o uvoznim energentima;
- dodatni manevarski prostor središnjoj banci, koja bi se mogla usredotočiti na cikličke, a ne strukturne šokove.
Iako ne umanjuje tehničke, financijske i političke izazove, Pribičević zaključuje da je energetska strategija temeljena na nuklearnoj energiji „monetarna politika budućnosti” za male otvorene ekonomije poput Hrvatske.