Hrvatsko gospodarstvo poraslo je u trećem kvartalu za 0,3 % u odnosu na prethodna tri mjeseca, pokazuju najnoviji podaci Eurostata. Time je domaći ritam rasta izjednačen s prosjekom svih 20 zemalja koje koriste euro.
Eurozona je, prema revidiranim i sezonski prilagođenim brojkama, također zabilježila kvartalni rast od 0,3 %, dok je na razini cijele Europske unije rast iznosio 0,4 %. Ljetni mjeseci tako su donijeli blago ubrzanje nakon gotovo zanemarivog pomaka u proljeće, kada je stopa povećanja BDP-a iznosila 0,1 % u zoni eura i 0,2 % u Uniji.
Kvartalni pobjednik bila je Danska s rastom od 2,3 %. Slijedili su Luksemburg i Švedska (po 1,1 %). Unutar velike četvorke najvećih gospodarstava ponovno je prednjačila Španjolska (0,6 %), ispred Francuske (0,5 %). Italija je jedva rasla (0,1 %), a njemačka se ekonomija nije pomaknula. Pad su zabilježile Irska i Finska (-0,3 %), dok je Rumunjska drugi kvartal zaredom ušla u tehničku recesiju.
Gledano na godišnjoj razini, eurozona je uvećala BDP za 1,4 %, dok je EU ukupno napredovao 1,6 %. Hrvatska se tu ponovno našla iznad prosjeka s rastom od 2,6 %, iako sporijim nego u proljeće (3,3 %). Najbrže je rasla Irska – čak 10,9 %, a slijede Danska i Poljska s oko 4 %.
Unatoč usporavanju, hrvatski rezultat potvrđuje otpornost domaćeg gospodarstva u okolnostima slabijeg oporavka ključnih partnera, ponajprije Njemačke. Eurostatovi podaci također pokazuju da je Njemačka na godišnjoj razini rasla tek 0,3 %, najskromnije među velikim članicama.
Ako se trenutni trendovi nastave, analitičari očekuju da bi kraj godine mogao donijeti još umjereniji rast, budući da su visoke kamatne stope i geopolitičke napetosti i dalje glavni utezi za investicije i potrošnju u cijeloj Uniji.