Europska komisija razmatra dodatnu, neobvezujuću izjavu uz trgovinski sporazum s Mercosurom kako bi ublažila francuske strahove od uvoza južnoameričkog mesa i osigurala ratifikaciju dugo odgađanog ugovora, doznaje se iz diplomatskih izvora.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron prošlog je tjedna ponovio da želi „dodatni protokol” koji bi zaštitio europske poljoprivrednike od mogućeg priljeva govedine i peradi iz Brazila, Argentine, Urugvaja i Paragvaja, čime nastoji stišati nezadovoljstvo domaćeg, politički moćnog agrarnog sektora.
Kako izmjena samog teksta nije realna, Bruxelles ispituje mogućnost da mu priloži političku deklaraciju s pojašnjenjima postojećih zaštitnih klauzula. Prema riječima upućenog nacionalnog dužnosnika, „Komisija neće ponovno otvarati pregovore, pa će predložiti svojevrsni aneks koji bi umirio Francuze”.
Uz deklaraciju, Komisija priprema i poseban fond za kompenzaciju proizvođača ako trgovinski tokovi nakon potpisivanja ugovora dovedu do poremećaja na tržištu EU. Detalji oba rješenja još se bruse, a drugi diplomatski izvor upozorava da „linije još nisu stabilizirane”.
Sporazum koji bi stvorio najveću zonu slobodne trgovine na svijetu – gotovo 800 milijuna potrošača – parafiran je još u prosincu prošle godine, kada je Ursula von der Leyen u Montevideu simbolično stisnula ruku južnoameričkim čelnicima. No Pariz je, kao i 2019., nastavio lobirati protiv ratifikacije, tražeći dodatne ekološke i sada poljoprivredne garancije te pokušavajući okupiti manjinu država koja predstavlja najmanje 35 % stanovnika Unije i tako blokirati proces.
Prijedlog konačno pravno pročišćenog teksta očekuje se „do kraja lipnja ili početkom srpnja”, najavila je glavna pregovaračica Sabine Weyand. Komisija planira tada državama članicama ponuditi paket: postojeći sporazum, deklaraciju koja pojašnjava mehanizme zaštite i nacrt kompenzacijskog fonda.
Stručnjaci upozoravaju da nova izjava ne može formalno stvoriti dodatne trgovinske barijere. „Može se samo tumačiti već dogovorene mjere i dati Uniji malo više manevarskog prostora”, kaže brazilski profesor međunarodnog trgovačkog prava Geraldo Vidigal, podsjećajući da je sličan dodatak priložen i uz sporazum EU-Kanada, koji i deset godina poslije nije ratificiran u svim nacionalnim parlamentima.
Komisija ističe da je i osnovni tekst već predvidio kvote i zaštitne mehanizme za osjetljive sektore. „Predani smo njihovoj brzoj i učinkovitoj primjeni, bude li potrebno”, poručio je glasnogovornik izvršnog tijela EU.
Hoće li politička deklaracija i fond biti dovoljni da Macron promijeni stav te prestane tražiti saveznike za blokadu, trebalo bi se vidjeti vrlo brzo – baš kad sporazum, nakon dva desetljeća pregovora, ponovno stigne na stol ministara u Bruxellesu.
