Nigel Farage danas u Londonu iznosi najdetaljniji gospodarski program Reform UK-a do sada, stavljajući deregulaciju u središte svoje vizije, ali istodobno napušta ranije obećanje o 90 milijardi funti poreznih rezova.
„Kad je riječ o Brexitu, nismo iskoristili prilike za deregulaciju i povećanje konkurentnosti. Regulativa je u mnogim područjima gora nego 2016.”, poručit će Farage, najavljujući „najproposlovnu, najpoduzetničkiju vladu modernog doba”.
Ključne točke najave:
- Deregulacija: Reform UK najavljuje „vatromet” ukidanja propisa kako bi poduzeća brže rasla i otvarala bolje plaćena radna mjesta.
- Porezi: planirani rezovi od 90 mlrd. funti iz 2019. odgađaju se; Farage tvrdi da će smanjivati poreze tek „kad se obuzdaju javni rashodi i padnu troškovi zaduživanja”.
- Štednja: stranka i dalje cilja uštedjeti ukupno 350 mlrd. funti kroz idući parlamentarni mandat, iako brojni ekonomisti upozoravaju da su takve sječe „krajnje neizvedive”.
- Energetika i okoliš: Farage je ranije tvrdio da bi odustajanje od cilja neto nulte emisije donijelo 45 mlrd. funti godišnje ušteda, no analitičari su istaknuli da se velik dio tih sredstava odnosi na privatna ulaganja, a ne na državni proračun.
Zašto zaokret?
Stranka pokušava proširiti politički portfelj izvan teme migracija i učvrstiti reputaciju fiskalne ozbiljnosti. Unutar Reform UK-a vodi se rasprava između klasično liberalnog krila, koje zagovara manje države, i onoga koje cilja birače u tradicionalnim laburističkim uporištima sklonima jačoj javnoj intervenciji. Farage je, primjerice, nedavno predlagao nacionalizaciju polovice vodoopskrbnog sustava i pokazao veću sklonost sindikatima.
Danas se, međutim, vraća deregulacijskim korijenima, ali bez nekadašnje „porezne gorljivosti”. Iako poručuje da će u vladu dovesti „stručnjake iz realnog sektora” te promijeniti „stav prema radu, zaradi i uspjehu”, ostaje otvoreno može li ambiciozni plan rezova premostiti kritike ekonomista da je matematički – i politički – teško ostvariv.
