Europska komisija predstavila je nacrt sedmogodišnjeg proračuna za razdoblje 2028. – 2034., težak 1,8 bilijuna eura – čak 64 % više nego u tekućem financijskom okviru. Predsjednica Komisije Ursula von der Leyen opisala ga je kao „veći, pametniji, precizniji i najambiciozniji proračun ikada predložen”.
Ključne stavke nacrta • 100 milijardi eura namijenjeno je obnovi Ukrajine. • Dodatna sredstva planirana su za istočne članice uz granice s Ukrajinom, Rusijom i Bjelorusijom, ponajprije za sigurnost i jačanje gospodarstava. • Povećava se ulaganje u istraživanje, obranu i digitalne tehnologije. • Proračun za zajedničku poljoprivrednu politiku (CAP) pada s 386,6 na 300 milijardi eura te se ubuduće vodi u široj kategoriji „nacionalnih i regionalnih partnerskih planova”. • Financiranje politike okoliša također se reže, uz obrazloženje da su prethodni programi „prebrzo gurani”.
Sljedeći koraci Za stupanje na snagu potrebna je jednoglasna potpora svih 27 država članica. Bruxelles očekuje da će pregovori potrajati do dvije godine, a rasprava će otvoriti pitanje koliko je nadnacionalni interes postao važniji od nacionalnoga – osobito u dijelu gdje se rezovi prelamaju preko ruralnog sektora.
Što znači za Hrvatsku Dok industrija visokih tehnologija i projekti vezani uz obranu i digitalizaciju mogu računati na izdašnije poticaje, hrvatski poljoprivrednici ulaze u novo razdoblje s mršavijim omotnicama. Iz Vlade se zasad ne iznose službeni stavovi; međutim, poljoprivredne udruge već upozoravaju da bi novi omjer sredstava mogao dodatno ugroziti ionako osjetljivu konkurentnost domaće proizvodnje.
Idući Financijski okvir tako donosi jasnu poruku: tko želi više novca za inovacije, obranu i digitalnu tranziciju, mora prihvatiti manje za tradicionalne zelene i agrarne programe. Hrvatski će pregovarači, baš kao i kolege iz ostalih 26 članica, u sljedećim mjesecima morati odmjeriti koliko su spremni dati – i što zauzvrat mogu dobiti.
