Nacrt dogovora o novim klimatskim obvezama Europske unije, koji je procurio u javnost, otkriva duboka neslaganja država članica i Europske komisije samo nekoliko tjedana prije krajnjeg roka koji je odredio UN.
Prema dokumentu, ključne brojke za smanjenje emisija do 2035. još uvijek su ostavljene u uglatim zagradama – prazna mjesta koja bi do rujna trebala popuniti europski pregovarači. Stručnjaci upozoravaju da je izostanak čak i okvirnih postotaka u ovoj fazi znak da europski klimatski vlak ozbiljno kasni.
Niklas Höhne iz instituta New Climate Institute ističe: „It is disappointing to see that the internal discussions on the EU’s new climate target do not yet include target values. It is getting very late. It is now extremely urgent that the EU presents a new climate target to the international negotiations. So far, only 28 out of 196 countries have submitted a new target. Only the EU’s submission could unleash momentum and move other countries to follow suit.”
EU trenutno cilja na smanjenje emisija za 55 % do 2030. u odnosu na 1990., a ekstrapolacije upućuju da bi, želi li do 2050. postići klimatsku neutralnost, nova NDC obveza za 2035. trebala predvidjeti pad od približno 74 %–78 %. Paralelno se vodi rasprava o obvezujućem cilju za 2040., koji bi tražio 90 %–95 % smanjenja emisija.
Michael Petroni iz Climate Analytics upozorava kako nacrt sugerira „ravnu liniju” između 2030. i 2040. te dodaje: „The leaked document fails to state a 2035 target, but a graph implies a simple linear path from 2030 to 2040. Our analysis clearly shows that none of the resulting 2035 levels would be aligned with 1.5C. A straight-line approach delays critical near-term action, at a time when global leadership is most needed.”
Politički pritisci
Odluka dodatno komplicira unutarnje rokove EU-a: dio država traži da se najprije definira NDC za 2035., dok drugi inzistiraju da se prvo postavi meta za 2040. Svako razdvajanje tih rasprava vjerojatno bi završilo blažim ciljevima, što zabrinjava klimatske aktiviste.
U pregovorima koče i politički lideri koji izražavaju skepsu prema ambicioznijim brojkama. Spominje se francuski predsjednik Emmanuel Macron, talijanska premijerka Giorgia Meloni i mađarski premijer Viktor Orbán, dok se u Berlinu bojazan usmjerava prema potencijalnoj popustljivosti kancelara Friedricha Merza.
Andreas Sieber iz organizacije 350.org ocjenjuje: „Macron and rightwing anti-Europeans like Orbán and Meloni are playing a reckless political game with the EU climate target. The delays contradict the urgency of climate action and the pursuit of security and prosperity – clean energy delivered nearly a third of Europe’s economic growth last year, and an ambitious target promises more jobs, energy security, more investment, and higher competitiveness on the global stage.”
Svjetski kontekst
Do danas je tek tridesetak zemalja predalo svoje nacionalno utvrđene doprinose (NDC), iako je UN pozvao sve da to učine prije sastanka na marginama Opće skupštine 24. rujna. Bez snažne europske ponude, diplomati strahuju da bi se momentum mogao izgubiti prije samita Cop30, koji se održava u Brazilu u studenome.
Geopolitičke napetosti dodatno otežavaju situaciju. Sjedinjene Države su po drugi put najavile povlačenje iz Pariškog sporazuma, a Rusija i Saudijska Arabija spremno koriste svaku rupu u globalnom klimatskom frontu. Kina i Indija još nisu predale svoje planove, a njihovo približavanje Moskvi unosi dodatnu neizvjesnost.
Sieber zato upozorava: „At a time when we should be collectively stewarding the Paris agreement, it is a bitter and dangerous irony that French president Macron is attempting to water down ambition. These games undermine Europe’s credibility at Cop30, stain the legacy of the Paris agreement, and shamefully betray the climate commitments the world is counting on.”
Europska komisija zasad ne komentira curenje dokumenta, a sat nezaustavljivo otkucava prema rujanskom roku. Ako Unija u međuvremenu ne pronađe zajednički nazivnik, rizik od klimatskog debakla na Cop30 dramatično će porasti.
