Još dok se društvo privikava na sveprisutnu umjetnu inteligenciju, znanstvenici rade na novom koraku – bioračunalima, hibridnim sustavima koji u jednom čipu spajaju živo moždano tkivo i elektroniku.
Ideja je stara oko pola stoljeća, no pravi zamah počeo je 2013. kada su matične stanice prvi put oblikovale trodimenzionalne organoide – strukture koje nalikuju ljudskom mozgu. Te se 3D nakupine neurona danas spajaju s mikroelektrodama, što im omogućuje slanje i primanje električnih signala poput pravih neurona.
Prekretnica je stigla 2022. godine: tvrtka Cortical Labs iz Melbournea prikazala je organoid koji je naučio igrati Pong, čime je skovala pojam „organoidna inteligencija”. Pokus je dokazao da mini-mozgovi mogu usvajati informacije i mijenjati ponašanje u realnom vremenu.
Napredak pogone tri paralelna trenda – golema ulaganja u AI, sofisticirani laboratorijski uzgoj tkiva te razvoj sučelja mozak-stroj. Cortical Labs sada najavljuje stolno „računalo od ljudskog mozga” namijenjeno komercijalnoj prodaji. Primjene su, tvrde, široke: od testiranja lijekova bez korištenja životinja do ranog predviđanja epileptičnih napada.
Ipak, današnji sustavi još reagiraju tek na jednostavne podražaje; daleko su od prave inteligencije, a kamoli svijesti. Znanstvenici upozoravaju da tehnologija napreduje brže od propisa. Etičke smjernice trenutačno tretiraju organoide isključivo kao medicinski alat, ne kao potencijalno računalno „biće”.
Ključno pitanje zato glasi: ako ovi mini-mozgovi postanu dovoljno sofisticirani da osjećaju ili samostalno odlučuju, tko će definirati njihova prava – i hoće li ih uopće imati?