Ruski novinar i pisac Nikolaj Kononov objavio je knjigu „The Populist”, rezultat 14-godišnjeg istraživanja života i filozofije osnivača Telegrama Pavela Durova.
Kononov prati put 41-godišnjeg tehnološkog čuda od školskog genijalca iz Sankt-Peterburga, preko osnivanja društvene mreže VKontakte, do stvaranja Telegrama — platforme koja danas broji više od milijardu korisnika. Autor ga opisuje kao „jednog od prvih digitalnih populista” jer je od početka programirao mogućnost da izravno komunicira s korisnicima i „zaobiđe institucije, medije i svaki sustav zastupanja”.
Sloboda govora — pod Durovljevom kontrolom
• Telegram i raniji VKontakte povremeno su svim korisnicima slali Durovljeve poruke s libertarijanskim porukama, čak i bez njihova pristanka.
• Platforma je u međuvremenu postala utočište disidenata, ali i ekstremista, prevaranata i ratnih propagandista.
• Paradoksalno, unatoč retorici o gotovo potpunoj slobodi izražavanja, Kononov tvrdi da je Telegram iznutra „one-man show”: „On je jedini koji donosi sve ključne odluke.”
Sukobi s vlastima 2014. Durov je u Kremlju doživio neugodan, jednostran razgovor: Vladimir Putin prekorio ga je zbog ilegalnog sadržaja na VKontakteu i sugerirao mu da napusti Rusiju. Ubrzo je prodao udjel u kompaniji, otišao iz zemlje i preselio se u Dubai, gdje je pokrenuo Telegram.
Godinu dana unatrag Durov se suočio s novom vrstom pritiska. Francuska policija zadržala ga je tri dana u istrazi o zloporabama Telegrama — od distribucije dječje pornografije do trgovine drogom i financijskih prijevara. Tamna, stalno osvijetljena ćelija i nedostatak sna, kako je sam opisao Kononovu, poljuljali su njegovu vjeru da se može držati izvan dosega država. Poslije pritvora započeo je otvorenije napadati zapadne vlade, tvrdeći da se Europa kreće prema „totalnoj digitalnoj kontroli”, te je javno podupro teoriju zavjere oko ubojstva američkog konzervativca Charlieja Kirka.
Libertarijanac s autoritarnim instinktom Kononov portretira Durova kao čovjeka čija se javna libertarijanska poza suprotstavlja asketskom, strogo centraliziranom načinu upravljanja tvrtkom. Ne pije, ne konzumira drogu, dijeli spartanske savjete o zdravlju i tvrdi da je biološki otac desecima djece zahvaljujući donacijama sperme. Zanima ga dugovječnost i pronatalizam, ideje popularne i među američkim tehnološkim mogulima.
Optužbe da radi za ruske službe, napominje autor, ostale su bez dokaza: „Ima brojne mane, ali ne i grijeh da Telegram služi kao stražnja vrata FSB-u.” Umjesto toga, Kononov tvrdi da je Durovljeva konstanta spremnost na kompromis — s Moskvom, Parizom ili bilo kim tko može ugroziti rad aplikacije.
Prekid prijateljstva Jedna od posljednjih razmjena između autora i protagonista završila je naglo. Kada ga je Kononov suočio s paradoksom „slobode izražavanja” na platformi kojom diktatorski upravlja, Durov je prestao odgovarati. Sam je ranije objasnio svoj pragmatični kompas: „Nikad ne trošim vrijeme na stvari koje mi osobno ne mogu koristiti.”
Kononov zaključuje da je nesklonost promjeni Durovljeva najveća konstanta: genijalac visokog IQ-a koji ostaje sklon teorijama zavjere i nepokolebljivo vjeruje da, dok god kontrolira komunikacijski kanal, kontrolira i priču o sebi.
