Baltičke države – Estonija, Latvija i Litva – našle su se pred neizvjesnošću nakon što su iz Washingtona stigli signali da bi američka vojna pomoć mogla presušiti već 2025. godine.
U proračunima za 2024. i 2025. SAD je za jačanje sigurnosti i obrane Baltika predvidio više od 450 milijuna dolara. Ipak, u nacrtu federalnog proračuna za sljedeću godinu Bijela kuća nije zatražila sredstva predviđena člankom 333, kroz koji se financira program Baltic Security Initiative (BSI). Bez tih stavki BSI praktički ostaje bez izvora novca.
„Riječ je o mogućoj odluci da se preispita ili ukine financiranje sigurnosne suradnje”, poručilo je litavsko ministarstvo vanjskih poslova. Iz estonskog resora obrane dodaju kako je „trenutačna smjernica administracije značajno rezanje inozemne pomoći, no konačne iznose određivat će suradnja administracije i Kongresa”.
Kongres ima zadnju riječ: republikanski i demokratski zastupnici u ožujku su predložili višegodišnje produljenje BSI-a do 2028., ali prijedlog i dalje čeka raspravu u senatskom Odboru za vanjske poslove.
Latvija je od 2020. primila oko 700 milijuna dolara američke pomoći; nestane li BSI, izgubila bi još 58 milijuna. Ministarstvo obrane u Rigi poručuje kako američka potpora potiče „stratešku i industrijsku suradnju”, ali naglašava da Europa mora pojačati vlastita ulaganja. Latvija, koja već odvaja 5 % BDP-a za obranu, navodi da „tako daje primjer drugima”.
Priprema rezervnih planova —————————— Sve tri zemlje analiziraju scenarije bez američkog novca. Litva ispituje „mogućnosti održavanja tekućih programa, uključujući alternativne mehanizme financiranja”. Sličan ton stiže iz Tallinna, gdje podsjećaju da su ionako povećali nacionalni obrambeni proračun i smanjili oslanjanje na SAD.
Potencijalni rezovi dolaze dok Washington europske saveznike potiče da preuzmu veći teret vlastite sigurnosti. Dodatnu neizvjesnost stvara i revizija globalnog rasporeda američkih snaga, čiji je dovršetak odgođen. Iako se u istočnoj Europi strahuje od mogućih povlačenja, Donald Trump je nedavno najavio da bi SAD mogao pojačati vojnu prisutnost u Poljskoj, što je u Baltiku dočekano kao znak ohrabrenja.
Za sada, planovi SAD-a prema baltičkim državama ostaju nejasni. Washington ponavlja jedino da bi eventualno smanjenje snaga bilo provedeno „uredno i planski”. Baltičke vlade do tada će nastaviti lobirati u Kongresu – i računati svaku mogućnost da same popune nastali proračunski vakuum.