Znanstvenici sa Sveučilišta Flinders u Adelaidi prvi su put precizno opisali molekularni mehanizam iza imunološke trombocitopenije i tromboze izazvane cjepivom (VITT) – rijetkog, ali ozbiljnog poremećaja koji je zabilježen nakon primjene ranih adenovirusnih cjepiva protiv bolesti COVID-19.
VITT nastaje kada imunološki sustav stvori protutijela koja pogrešno napadaju trombocitni faktor 4 (PF4), što potiče opasno zgrušavanje krvi. Novo istraživanje pokazuje da se taj autoimuni odgovor javlja gotovo isključivo kod osoba koje nose specifičnu varijantu gena za protutijela, nazvanu **IGLV3-2102 ili 03. Kod tih pojedinaca protutijela, umjesto da neutraliziraju virusni vektor, „prianjaju” uz PF4 i aktiviraju trombocite.
Profesor imunologije James McCluskey sa Sveučilišta u Melbourneu istaknuo je da je studija „briljantnim primjerom molekularnog detektivskog rada”. Dodao je kako nalaz ipak ne omogućuje potpunu prediktivnu procjenu rizika: i dalje ostaje nejasno zašto se poremećaj javlja samo kod nekih nositelja rizične varijante, dok većina ljudi ne razvije VITT.
Rad australskog tima, objavljen u recenziranim znanstvenim časopisima, mogao bi usmjeriti budući razvoj sigurnijih cjepiva i preciznije dijagnostičke testove kojima bi se unaprijed identificirali ljudi s povećanim rizikom. S obzirom na to da su adenovirusna cjepiva danas rjeđe u uporabi, nalaz nema neposredan utjecaj na aktualne kampanje cijepljenja, ali pruža važan uvid u poboljšanje platformi za buduće pandemije.