Nova studija upozorava da i kratkotrajno oslanjanje na alate umjetne inteligencije (UI) može narušiti kognitivne sposobnosti.
Istraživački tim pratio je 1 200 sudionika koji su rješavali dva tipa zadataka – 15 matematičkih problema s razlomcima ili osam kraćih tekstova za razumijevanje pročitanog. Dio ispitanika dobio je pomoć UI-ja, drugi je radio bez tehnologije.
Ključni nalazi
• Sudionici potpomognuti UI-jem u startu su postizali bolje rezultate, no nakon što je pomoć ukinuta griješili su češće ili su potpuno odustajali od pojedinih pitanja. • Istraživači bilježe pad ustrajnosti – važnog preduvjeta za usvajanje vještina – kod onih koji su se navikli na brze odgovore računalnog asistenta. • Nakon svega deset minuta rada s UI-jem ispitanici su procjenjivali da je samostalan rad „znatno teži” te su rjeđe pokušavali dovršiti zadatak bez digitalne potpore.
„Ako se takvi učinci akumuliraju tijekom mjeseci i godina, mogli bismo dobiti generaciju koja bez tehnologije gubi volju za produktivnim radom”, navodi se u izvješću.
Upozorenja nadovezuju se na ranije istraživanje Massachusetts Institute of Technology koje je otkrilo fenomen „kognitivnog duga”: korisnici ChatGPT-a lošije pamte vlastiti tekst i s vremenom sve slabije usvajaju znanje.
Zašto se to događa?
Autori objašnjavaju da UI skraćuje vrijeme potrebno za pronalazak rješenja, pa ljudi gube osjećaj za realno trajanje zadatka. Istodobno nestaje „produktivna borba” – mentalni napor ključan za trajno učenje.
Preporuka
Kako bi se ublažile negativne posljedice, istraživači predlažu razvoj sustava koji bi ponekad namjerno uskraćivao pomoć – poput mentora koji učeniku nudi smjernice, ali ga ne lišava prilike da sam pronađe rješenje.