# minimalna-placa

Skok minimalne bruto plaće sa 970 na 1.050 eura od 1. siječnja 2026. širi krug radnika na minimalcu; prema podacima DZS-a, broj takvih isplata mogao bi prijeći 130 tisuća, a najpogođeniji su prerađivačka industrija, trgovina, građevinarstvo i administrativne usluge.

Udruga Glas poduzetnika podržava viši minimalac, ali samo ako država istodobno reže doprinose i poreze, upozoravajući da bi u suprotnom mogli uslijediti otkazi u tekstilnoj i obućarskoj industriji.

Bivši ministar gospodarstva prozvao je Vladu za inflaciju i podsjetio da je u Hrvatskoj politička odgovornost rara avis.

Minimalac u 2026. raste na 1 050 eura, a poduzetnik Thomas Bauer tvrdi da time država guši one koji stvaraju novu vrijednost.

Poslodavci su 2024. zabilježili neto dobit od 9,9 mlrd eura, dok 250 tisuća radnika prima minimalac. Najavljeno povećanje minimalne plaće koštalo bi 279 mil. eura godišnje, što otvara pitanje opravdanosti protivljenja dijela poduzetnika.

Blok umirovljenici zajedno optužuje Vladu da je rebalansom proračuna izostavila umirovljenike te najavljuje borbu za pravednije usklađivanje mirovina.

Boris Lalovac tvrdi da rast minimalca na 1050 eura bruto neće riješiti probleme radnika te naziva poslodavce licemjernima zbog otpora povećanju plaća.

Poslodavci traže da se planirano dizanje minimalne plaće odgodi i uvede predvidljiva formula, upozoravajući na moguća masovna otpuštanja i zaustavljanje investicija.

HUP-ova anketa otkriva da rast minimalne plaće već koči ulaganja, potiče rezanje radnih mjesta i ubrzava automatizaciju, a poslodavci traže porezne i zakonske prilagodbe.

HUP-ova anketa otkriva da bi najavljeno dizanje minimalne plaće do 2028. moglo dovesti do otpuštanja, pada investicija i slabijeg gospodarskog rasta.

HUP-ova analiza pokazuje da trošak rada raste dvostruko brže od produktivnosti, što ugrožava konkurentnost hrvatskog gospodarstva.

Nakon zakonskih promjena, državljani trećih zemalja prvi put mogu ostvariti jednaku naknadu za nezaposlene kao i hrvatski radnici.

Razlika u prosječnim neto plaćama između Slovenije i Hrvatske pala je na 11,56 %, najnižu u posljednje tri godine.