Planirano podizanje minimalne bruto plaće na 1.250 eura do 2028. godine za gotovo polovicu članica Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) predstavlja ozbiljan rizik. U anketi provedenoj među članicama 48 % tvrtki ocijenilo je da će teško izdržati takav tempo rasta, a svaka šesta već predviđa gašenje radnih mjesta.
Strah od naglog rasta troškova rada posebno je naglašen u prerađivačkoj industriji: 56 % tih tvrtki očekuje snažan udar na investicije, dok ih 20 % upozorava da neće preživjeti bez smanjenja zaposlenosti. Čak 81 % svih anketiranih tvrtki ne može u potpunosti prenijeti desetpostotni rast plaća u cijene proizvoda, što, prema analizi glavnog ekonomista HUP-a Hrvoja Stojića, znači pritisak na profitne marže i dodatno rezanje ulaganja.
Bruto profit po zaposlenom u hrvatskim je poduzećima, podsjeća Stojić, upola manji od prosjeka Europske unije te četvrtinu niži od srednjoeuropskog prosjeka, zbog čega je »dodatno relativno smanjenje marži« direktna prijetnja modernizaciji i rastu produktivnosti.
Gotovo 70 % ispitanih poduzeća stoga podržava automatsku indeksaciju minimalne plaće uz inflaciju i/ili rast produktivnosti, smatrajući da aktualni model politički motiviranih i naglih poskupljenja rada nije održiv. Tri četvrtine poslodavaca kao ključni protutežinski mehanizam traži porezno rasterećenje rada, uključujući smanjenje doprinosa za javno zdravstvo.
HUP predlaže depolitizaciju odredbi o minimalnoj plaći, uvođenje minimalne vrijednosti sata rada zbog varijacija mjesečne satnice te izmjenu tretmana stanke za odmor i bolovanja koja opterećuju poslodavce. Uz to, poslodavci bi osnovni osobni odbitak vezali uz iznos bruto jednog minimalca te rasteretili srednje i više plaće stručnjaka u djelatnostima visoke dodane vrijednosti.
Osim teme plaća, HUP ističe kako aktualno »pogoršanje ekonomske klime« dodatno ugrožavaju administrativno ograničene cijene 70 osnovnih prehrambenih artikala. Poslodavci upozoravaju da rast ulaznih troškova – sirovina, energije i rada – nije popraćen rastom prodajnih cijena, pa marže prehrambenog lanca naglo padaju. »U pet godina razlika između rasta cijena poljoprivrednog ‘outputa’ i ‘inputa’ u EU iznosi 6,6 postotnih bodova ili trostruko više nego u Hrvatskoj«, navodi se u analizi HUP-a.
Produktivnost hrvatske poljoprivrede, dodaju, tri je i pol puta niža od njemačke, a postojeći zakonski i fondovski okvir destimulira ulaganja. Rezultat je pokrivenost domaćih potreba za mlijekom od tek 40 %, dok Europska unija proizvodi 16 % iznad vlastite potrošnje. Uz zamrznute cijene, to »potiče uvoz jeftinije i manje kvalitetne hrane« i dovodi do gašenja domaćih farmi i pogona, osobito u mliječnom i mesnom sektoru.
HUP smatra da bi umjesto zabrane poskupljenja trebalo sniziti stopu PDV-a na hranu na razinu usporedivu s okruženjem, čime bi se istodobno ublažio udar na potrošače i ojačala konkurentnost proizvođača.