Hrvatska u iduće četiri godine planira podići minimalnu bruto plaću s 970 na 1250 eura, no u poslovnom sektoru vlada sve izraženija nelagoda. Prema najnovijoj analizi glavnog ekonomista Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) Hrvoja Stojića, gotovo polovica članica Udruge (48 %) drži da tako snažan rast neće moći izdržati, a svaka šesta (16 %) već predviđa zatvaranje radnih mjesta.
Rizik je osobito izražen u prerađivačkom sektoru: 20 % ondje anketiranih tvrtki očekuje gašenje pogona, a više od polovice smatra da će im se investicijski ciklusi naglo zakočiti. Čak 81 % svih ispitanika procjenjuje da rast troška rada od desetak posto ne može u potpunosti prebaciti na potrošačke cijene, što znači dodatni pritisak na ionako skromne marže.
Stojić podsjeća da je bruto profit domaćih poduzeća po zaposlenom upola niži od prosjeka Europske unije i oko četvrtinu tanji od prosjeka srednjo-istočne Europe. „Daljnje relativno smanjenje marži ograničit će ulaganja u modernizaciju i produktivnost rada”, stoji u analizi.
Poslodavci stoga favoriziraju automatsku indeksaciju minimalne plaće – 40 % bi je vezalo uz kretanje produktivnosti, a 29 % uz inflaciju – te traže rasterećenje rada: tri četvrtine ispitanih zagovara niže doprinose za zdravstveni sustav i srodne mjere.
Neizvjesnija 2025. Na širu sliku upozorava i pad indeksa poslovnog optimizma HLIPO koji se treći kvartal zaredom spušta, ovoga puta za dodatna četiri postotna boda na godišnjoj razini. HUP predviđa da će se realni rast BDP-a 2025. spustiti ispod tri posto, nakon očekivanih 3,8 % ove godine. Bez snažne državne potrošnje, „fiskalnog metadona”, stopa bi, procjenjuje Stojić, bila tek oko 1,5 %.
Poljoprivreda na rubu isplativosti U analizi se ponovno otvara i pitanje administrativnog ograničavanja cijena hrane. Poslodavci tvrde da su domaći proizvođači zbog viših ulaznih troškova i zamrzavanja cijena izgubili profitabilnost, dok je produktivnost hrvatske poljoprivrede čak tri i pol puta niža od njemačke. Hrvatska pokriva tek 40 % vlastitih potreba za mlijekom, dok industrija EU-a proizvodi 16 % iznad potrošnje Unije. „Apsurdno je da limitiranje cijena potiče uvoz jeftinije i manje kvalitetne hrane”, upozoravaju iz HUP-a.
Umjesto zamrzavanja cijena traže smanjenje PDV-a na hranu na razine usporedive sa susjednim zemljama i prosjekom EU-a. Time bi se, smatraju, ublažio pritisak na kupce, a proizvođačima osigurala sredstva za nužna ulaganja.
Zaključak Poslodavci podržavaju rast plaća, ali upozoravaju da bez poreznog rasterećenja i preciznije formule za određivanje minimalca Hrvatska riskira gubitak radnih mjesta, odgodu investicija i dodatno usporavanje gospodarstva. Sve oči sada su uprte u Vladu, od koje se očekuju koraci kojima će ublažiti nadolazeće troškove i očuvati konkurentnost tvrtki.