Globalna napetost oko Irana i mogućnost blokade Hormuškog tjesnaca – plovnog puta kojim prolazi oko 20 % svjetske nafte i LNG-a – ozbiljno bi mogla uzdrmati hrvatsko tržište nekretnina, upozorava građevinski inženjer Saša Perko.
Perko ističe da se lanac poskupljenja u pravilu odvija u dva koraka:
- rast cijena energenata čim barel sirove nafte prijeđe prag od 100 dolara;
- prelijevanje tog udara na građevinske materijale i kamatne stope.
„To je gruba procjena, ali rat prvo diže cijenu energije, a zatim pokreće inflacijski val u kojem kamate na stambene kredite prestaju padati i mogu ponovno porasti”, kaže Perko.
Ključni rizici po gradilišta
• Osnovni materijali poput opeke i cementa, koje Hrvatska uglavnom nabavlja unutar Europe, zasad su relativno zaštićeni. • Veći problem predstavlja specifična oprema – instalacije, električni materijal i spojni elementi – koja stiže s azijskih tržišta i već trpi skuplje brodsko osiguranje te poremećene rokove isporuke. • Cijene asfalta i hidroizolacije, usko vezane uz naftne derivate, rastu najbrže i mogle bi dodatno eksplodirati u slučaju duljeg sukoba.
Hoće li kriza ubrzati „zelenu” tranziciju?
Ideja da bi skok cijena energije mogao potaknuti širi prelazak na lokalne i održive materijale zvuči privlačno, no Perko ostaje oprezan: kriza može poslužiti kao okidač, ali nije dovoljna sama po sebi za brzu promjenu navika u gradnji.
Koliki bi mogao biti udar na cijenu kvadrata?
Konačni rast ovisit će ponajprije o trajanju eventualnog sukoba u Perzijskom zaljevu. Uz dužu blokadu Hormuza, tržište nekretnina u Hrvatskoj moglo bi se suočiti s novim valom poskupljenja u kojem će kupci, osim viših cijena stanova, plaćati i skuplje stambene kredite.