Hrvatski zavod za zapošljavanje trenutačno u evidenciji vodi 57 nezaposlenih stranih radnika, a od siječnja do kolovoza ukupno ih je prijavljeno 140. Za usporedbu, u istom je razdoblju prijavljeno 89 343 domaćih radnika.
Zakonske izmjene uvedene početkom godine otvorile su državljanima trećih zemalja s privremenim boravkom ista prava kakva odavno imaju hrvatski građani: prijavu u evidenciju nezaposlenih i novčanu naknadu za vrijeme bez posla. Dosad je ta mogućnost bila rezervirana isključivo za domaću radnu snagu.
Uvjeti za ostvarenje prava identični su za sve:
• najmanje devet mjeseci rada u posljednje dvije godine (šest mjeseci ako je osoba mlađa od 30); • prijava na burzu i podnošenje zahtjeva najkasnije 30 dana nakon prestanka ugovora.
Naknada se ne odobrava ako je radnik sam dao otkaz, pristao na sporazumni raskid, nije zadovoljio na probnom radu, dobio otkaz zbog teške povrede radne obveze ili izdržava zatvorsku kaznu dužu od tri mjeseca.
Osnovica za obračun je prosjek bruto plaće u tri mjeseca prije gubitka posla; ako to nije moguće utvrditi, uzima se minimalna plaća (970 eura u 2025.). Iznosi se kreću ovako:
• prva tri mjeseca – 60 % osnovice; • od 91. do 180. dana – 35 %; • nakon 180. dana – 30 %.
Naknada ne može preći 70 % prosječne plaće u gospodarstvu niti pasti ispod 50 % minimalne plaće umanjene za doprinose. Radnik koji je primao minimalac tako može računati na nešto više od 500 eura neto.
Trajanje prava ovisi o ukupnom radnom stažu, a pri ponovnom korištenju gleda se samo radni period nakon posljednjeg primanja naknade, čime se onemogućuje višekratno korištenje iste osnovice.
Zakon je donesen u trenutku naglog rasta broja radnika iz inozemstva, ponajprije u građevinarstvu, turizmu i ugostiteljstvu, gdje kronično nedostaje domaće radne snage. Stručnjaci očekuju da će broj stranaca na burzi rasti kako se njihov udio na hrvatskom tržištu rada bude povećavao.