Bosna i Hercegovina neće postati stabilna i funkcionalna dok političke elite Bošnjaka, Srba i Hrvata ne postignu zajednički dogovor o poštovanju njezina federalnog ustroja – glavna je poruka mostarskog analitičara Milana Sitarskog.
„Ključni problem BiH je nepostojanje temeljnog društvenog konsenzusa elita triju konstitutivnih naroda o ustroju zemlje, karakteru ustava i geopolitičkom usmjerenju”, navodi Sitarski. Taj je jaz, kaže, razlog čestih blokada državnih institucija, produljenih predizbornih kampanja i ovisnosti o odlukama visokog predstavnika Christiana Schmidta.
Unitarizam i separatizam
• Većina bošnjačkih aktera i dalje zagovara unitaristički model države. • Srpske elite u Republici Srpskoj odgovaraju separatističkim prijetnjama, dodatno motiviranim željom za očuvanjem dvadesetogodišnje vlasti. • Hrvatima, drži Sitarski, preostaje beskompromisna obrana federalizma zapisanog u Ustavu BiH.
Rezultat je politička scena na kojoj se „svako odstupanje od unitarizma ili separatizma tumači kao izdaja nacionalnih interesa”, što onemogućuje kompromis i redovito funkcioniranje sustava.
Sigurnost: ravnoteža nemoći
Usprkos oštroj retorici i traumama iz 1990-ih, Sitarski smatra da u BiH trenutačno „nema ozbiljnije ugroze sigurnosti ni za stanovnike ni za posjetitelje”. Oružani sukob koči, među ostalim, „ravnoteža nemoći” – nedostatak kapaciteta i motivacije za novi rat. Ipak, radikalna protuustavna retorika sve češće prelazi granice unutarnje politike i prelijeva se na stavove prema globalnim krizama.
Zaokret Milorada Dodika
Kao znak mogućeg smirivanja tenzija Sitarski izdavaja nedavni pragmatični zaokret predsjednika RS-a Milorada Dodika. Dodik je:
• prihvatio presude Suda BiH; • povukao protuzakonite odluke Narodne skupštine RS-a; • odustao od referenduma o (ne)poštivanju državnih sudova; • ipak sudjelovao na prijevremenim entitetskim izborima koje je njegov SNSD dobio najuže od 2014.
U međunarodnoj retorici Dodik se sve više oslanja na Donalda Trumpa i Izrael, što Sitarski povezuje s ograničenim utjecajem Rusije nakon četiri godine rata u Ukrajini. „Putin nije zauzeo više od petine Ukrajine, pa u regiji nestaje prostor za otvoreno ignoriranje europskih politika”, ocjenjuje analitičar.
Europski okvir nema alternativu
Prema Sitarskom, cijela regija Zapadnog Balkana de facto pripada europskom geopolitičkom bloku. Dominacija bilo koje izvaneuropske sile – Rusije, Kine, Turske ili Irana – „moguća je samo u mjeri u kojoj je kompatibilna s interesima EU-a i njezinih ključnih članica”. Zato se i srpske, i bošnjačke, i albanske elite moraju prilagoditi Bruxellesu.
Revizija Daytona? Ne bez dogovora
Pritom upozorava da su pokušaji izmjene Daytonsko-pariškog ustava mimo propisane procedure „kontraproduktivni i štetni”. Redoslijed poteza, tvrdi, mora biti sljedeći:
- Postizanje širokog federalističkog konsenzusa unutar BiH.
- Jasno određenje zemlje prema europskom putu i najboljim odnosima sa susjedima.
- Tek potom moguće tehničke promjene ustava i institucija.
Budućnost u EU-u
Ako se ovi preduvjeti ispune, Sitarski vjeruje da BiH može opstati i napredovati kao članica Europske unije, „s utjecajem usporedivim s onim Hrvatske i Srbije”. Dok se to ne dogodi, visoki predstavnik teško će otići, a blokade će ostati kronični dio političkog pejzaža zemlje.
Zaključak analitičara jasan je: federalizam nije samo forma daytonskoga ugovora, nego jedini most koji tri naroda može preći zajedno – ili će se, ostanu li na suprotnim obalama, BiH i dalje vrtjeti u krugu nefunkcionalnosti.
